Otežano gutanje

Poštovani, imam 23 godine i imam problem s kojim se nikad prije nisam susreo te ga nikako ne mogu riješiti pa sam Vas htio zamoliti za pomoć ili barem pokoji savjet. Krajem 11. mjeseca prošle godine prebolio sam koronu, međutim i dalje sam jako kašljao sve do kraja 12. mj. i zapuhao bi se čim bi započeo nešto fizički radit, ma da prije nisam ni bio nešto aktivan fizički. Ne znam ima li ikakve poveznice zapravo sa mojim najvećim problemom ali to sam morao naglasit. Početkom 1. mjeseca ove godine dok sam jeo nešto za ručak mislim da je bio neki roštilj, neki mesni proizvod. Kad sam hranu progutao osjetio sam da je otišlo u “krivom smjeru”. Uspaničio sam se naravno, ali znao sam da se ne radi o gušenju nit mi je hrana ušla u dušnik. Tako je trajalo tjedan dana i ništa kruto više nisam mogao progutat, osjećao sam stalno kao da mi je i dalje to “nešto” u jednjaku i nikako da ode u želudac. Posavjetovao sam se s liječnikom opće prakse, međutim slao me na vađenje krvi, analizu stolice, vađenje hormona štitnjače itd. i naravno da pripazim na ishranu neko vrijeme. Međutim nalazi su bili sasvim u redu, ali problem je i dalje postojao, mnogi su me nastojali uvjerit da je to samo psihosomatski poremećaj i da ne postoji zapravo nikakav problem, možda i naravno pretjerani stres tokom godina ili neispravan način prehrane kroz život što je u mojoj situaciji istina. Ali negirao sam sve to jer sam inače zdrav i stvarno nisam nikakve tegobe nit bolesti prošao kroz život. Nakon mjesec dana i svih urednih pretraga doktor me poslao kod specijalista otorinolaringologije zbog sumnje na disfagiju. Obavio sam fiberskopiju i pronašli su mi neko strano tijelo žućkaste ili smećkaste boje ali bilo je otežano za vidjet zbog sline. Nakon toga sam išao i na radiologiju te nakon akta gutanja sve je bilo uredno te sam za terapiju dobio 2×20 mg acipana sljedećih 15 dana i nakon toga po 1 tabletu još 15 dana. I naravno u slučaju parzistiranja smetnji pregled kod gastroenterologa. Ja nisam ni mogao zapravo gutat tablete čak ni one najmanje što mi prije nije bio problem. To se sve odužilo i prošlo je 2 mjeseca i izgubio sam 10kg i došao na 60kg na visinu od 180cm. Nisam mogao čekati mjesec dana te sam otišao gastroenterologu i naravno odmah sam odradio gastroskopiju, nije bilo vidljivog stranog tijela, želudac uredan ali postoji blaži refluks. Nakon toga sam dobio kapsule nexium koje mogu otvoriti i lakše progutat sadržaj, međutim kapsule nisu postojale na našem tržištu pa sam za zamjenu dobio od doktora opće prakse emanera kapsule od 40 mg x 2 dnevno te nakon 2 tjedna kontrola. Naravno promjenio sam komplet prehranu i uredno uzimao kapsule. Prošlo je 2 tjedna ja sam i dalje miksao hranu i nisam ništa kruto mogao pojesti i nisam osjetio neki pomak na bolje. Terapija mi se samo produžila, a ja ne znam više šta da radim. Nakon toliko vremena naravno da postoji strah od samog gutanja svega sada ali i dalje problem nije riješen. Ne znam više kome da se obratim. Stvarno Vas ljubazno molim za neko riješenje. Hvala Vam puno.

5.3.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Refluksna ezofagealna bolest može uzrokovati smetnje gutanja, suh nadražajni kašalj. Kod Vas se zbog subjektivnih tegoba koje osjećate razvila tjeskoba koja može pogoršati i simptome ezofagealnog refluksa.
Obavili ste potrebne pretrage, a osobito je važna gastroskopija kojom se postavila dijagnoza. Terapija koju ste dobili treba se uzimati prema gastroenterološkoj preporuci i ne mora odmah dovesti do poboljšanja, ali s vremenom hoće. Savjetujem da se konzultirate sa psihijatrom ili psihologom koji Vam u psihoterapijskom razgovoru mogu pomoći u liječenju, svladavanju straha, odnosno tjeskobe zbog nastalih simptoma i svakako sve nejasnoće u svezi Vašeg stanja uputite gastroenterologu. S njim porazgovarajte i o svojoj prehrani.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?