Je li opasno ako žila na vratu pulsira?

Suprug kartida na vratu i kaže da osjeća da mu zaigra ponekad dal je to opasno unapred hvala a čitala sam da ima kao spazam dal je to opsano

2.7.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Molim vas da pojasnite pitanje. Ukoliko pitate da vaš suprug ima osjećaj da mu ponekad “zaigra” srce, tada se može raditi o pojedinim srčanim preskocima koje zovemo ekstrasistole. Ukoliko su učestale treba se javiti liječniku kako bi se snimio EKG.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrat

Vratna radikulopatija – dijagnoza bolesti 2.

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Cervikalnu radikulopatiju može biti teško dijagnosticirati, jer mnoga druga neurološka stanja, mogu uzrokovati bol, slabost mišića i gubitak osjeta. Zbog toga će možda trebati uraditi određene slikovne pretrage kako bi se mogla potvrditi dijagnoza cervikalne radikulopatije. RTG kralježnice: najčešće je korištena dijagnostička metoda prilikom slikovne dijagnostike bolova u vratu. Ono što se vidi ovom pretragom […]

Arterije

Pulsiranje arterija – je li ovo normalno?

Bol

Vratna radikulopatija – dijagnoza bolesti 1.

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kako bi se postavila dijagnoza cervikalne radikulopatije, liječnik će uzeti anamnezu i pregledati bolesnika. Anamneza se odnosi na trenutne znakove i simptome bolesti, prethodne ili trenutne bolesti i ozljede, obiteljskoj povijesti bolesti i načinu života. Ova medicinska pozadina može pomoći u stvaranju bolje slike onoga što bi moglo zahtijevati daljnje ispitivanje. Kada se bolesnik pojavi […]

Lice

Kako primjenjivati kreme s retinolom na kožu lica i vrata?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Retinoidi su skupina spojeva koji su nastali kao derivat vitamina A. Više od 70 godina primjenjuju se u dermatologiji i opće je poznato kako djeluju na kožu. Zbog otkrivanja strukture retinola 1931. godine, Paul Karrer je dobio Nobelovu nagradu, a desetak godina kasnije retinol je uspješno sintetiziran i ubrzo postao dostupan u komercijalne svrhe. Dugi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]