Bol i konstantni pritisak u prsima, bol ispod lijeve dojke, bol na dodir između dva rebra.

Poštovani,
imala sam početkom sedmog mjeseca bol na lijevoj strani prsa, koja nije bila stalna,nego probadajuća bol, kao peckanje i struja. Ponekad bi me svrbilo na toj lijevoj strani. Nakon nekog vremena ta je bol postala konstantna, boli me na dodir, pritisak je cijelo vrijeme prisutan, čak me probada u leđima (veliki pritisak kod promjene vremena, nikad to nisam prije primijetila, osim glavobolje). Imam osjećaj da me boli cijela lijeva strana. Vadila sam krv 4 puta, D-Dimere, magnezij, hormone štitnjače posebno, sve je u redu, tlak mi je u redu, ponekad bude nizak, EKG su gledali dva puta, sve u redu. Ultrazvuk srca (mala rupica u srcu, rekli su da bi na to trebalo obratiti pažnju ako bi ronila ili u slučaju tromboze), ultrazvuk dojke(sve u redu), ultrazvuk abdomena (sve u redu, jedino zrak u crijevima), RTG srca i pluća (sve je u redu), pregled fizioterapeuta (ako je povezano sa kralježnicom, također sve uredu). Otišla sam posebno na fizikalne terapije ukoliko mi se neki živac ukliještio, imala sam masažu leđa, razbijanje čvorova, laser, ultrazvuk i magnet, ni to mi nije pomoglo što se tiče moje boli u prsima. Moje nalaze nitko na kraju nije pregledao, nego samo moja doktorica opće prakse. Ona me šalje na gastroskopiju i na pregled kardiologa sa svim nalazima do sad. Moje pitanje glasi, što još mogu pregledati a da nisam?

25.9.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Bolovi koji se pojačavaju na dodir su lokomotorne prirode /kralježnica, rebra, mišići/. Niste naveli da li je bilo promjena na koži na strani grudnog koša gdje ste osjećali peckanje jer nekad
i kožne bolesti, pa i herpes zoster mogu uzrokovati bolove. Budući imate “rupicu u srcu” (ona obično ne uzrokuje bolove koje vi opisujete) kardiolog će procijeniti koliki je njezin hemodinamski značaj i da li je potrebno njezino “zatvarnje”, a ukoliko nije preporučuje se mala doza acetilsalicilne kiseline u cilju prevencije tromboze. Također je potrebno daljnje ehokardiografsko praćenje . Kardiolog će odrediti da li bi bilo dobro učiniti i ergometriju zbog navedenih tegoba.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]