Aritmije

Poštovani,
imam 35 godina, ženska osoba, nedavno sam radi ventrikularnih Es nosila holter, točnije u 9. mj .o.g., gdje je zabilježeno 900 izoliranih ves Es, ultrazvuk srca rađen takođe u 9. mjesecu, sem minimalnog pmk sve drugo uredno, ergometrija rađjena 03.11.2019. ekg i klinički negativna na ishemiju… prominila sam terapiju, sa Ormidola 25 presla na Propranolol 2×20 dnevno… međutim, odnedavno imam trzaje, pulsiranje mišića po cijelome abdomenu… tako sam jučer osjetila pulsiranje, tj. trzanje na desnoj dojci uz sredinu prsnu koša, a nakon toga isto takvo trzanje na desnom boku… čitajajuci po netu, naišla sam na fibrilacija atrija (aritmiju) i uhvatila me panika da to trzanje nije možda takva aritmija. Kolko je moguće da se radi o tome, obzirom da je ultrazuvk i holter ekg učinjen prije tri mjeseca, a ergometrija prije mjesec dana i obzirom da je srce strukturalno zdravo… kolko je moguće da mlađe osobe imaju fibrilaciju atrija? Ima li mjesta panici i bih li trebala holter ponoviti i kolko često se holter ponavlja?

11.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

nemate razloga za zabrinutost. Učinjene dijagnostičke pretrage su dobre, osim manjeg broja ekstrasistola na Holteru. Vi sigurno nemate fibrilacija atrija, koja se rijetko javlja u mlađoj dobi. O tome kada treba ponoviti Holter EKG treba odlučiti Vaš liječnik. 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]