Ovim nazivom se obilježava pojava krvi u sjemenoj tekućini (ejakulatu).
Ovim nazivom se obilježava pojava krvi u sjemenoj tekućini (ejakulatu). Hematospermija se najčešće se viđa u mlađih muškaraca i onih srednje dobi što je samo po sebi očekivano i shvatljivo. Odmah u početku je potrebno naglasiti kako hematospermija ne predstavlja nikakav zabrinjavajući znak nekog opasnog stanja ili bolesti.
Ejakulat predstavlja u prosjeku (i ovisno o učestalosti same ejakulacije) 2-5 ml sjemene tekućine, a ona se sastoji od spermija te izlučenog sekreta prostate i sjemenih mjehurića (lat.,-vesiculae seminales). Istodobno, dakle neposredno prije same ejakulacije, sva tri „sastojka“ ejakulata dolaze izvodnim kanalima iz svojih ishodišta u stražnji segment mokraćne cijevi (lat.,-urethra). Taj proces uključuje kontrakcije mišićnih stijenki same prostate i sjemenih mjehurića te dva duga izvodna kanala oba testisa (lat.,-ductus defferens) te kratkih izvodnih kanalića ranije spomenutih žljezdanih organa. Potom je potrebna i dodatna kontrakcija mišićnih niti u stijenci uretre da bi se, pod većim ili manjim tlakom ekspulzije, desila ejakulacija.
Tijekom tog „transporta“ sjemene tekućine, omogućenog kontrakcijama mišićnih stijenki navedenih struktura, može doći do ruptura stijenke neke kapilare i zaista sitnog krvarenja. Međutim, dovoljna je i jedna kap krvi da sav sadržaj ejakulata (2-5ml!) oboji u crveno. Predmnijeva se da je mogući uzrok i hiperplazija žljezdanog epitela (bujanje unutrašnjeg pokrova) sjemenih mjehurića mogući izvor takvog mikro-krvarenja.
Pojava krvi u ejakulatu gotovo redovito jako zabrine muškarca i/ili ženu te dovodi do straha pa redovito uznemireno i zabrinuto traže pomoć i savjet urologa. Osobito je to slučaj ako se hematospermija povremeno ponavlja. Sva dosadašnja istraživanja i analize nisu dala jedinstvenog odgovora o uzroku hematospermije ali, isto tako, nije niti nađeno ozbiljnije podležeće bolesti kao uzroka tom stanju.
Jednokratnoj ili sporadičnoj pojavi hematospermije ne treba, dakle, pridavati veće značenje. Ukoliko se ona uporno ponavlja ili traje dulje vrijeme (a to je rijetkost) može se pokušati kratkotrajno (kroz 7 dana) koristiti preparate estrogena sa ciljem redukcije predmnijevanih proliferacijskih procesa u sjemenim mjehurićima. Ukoliko takva terapija ne poluči zadovoljavajući rezultat pretpostavljamo da je izvor takvog mikro-krvarenja u samoj prostati i ordinira se, kroz nešto dulje vrijeme, neki od inhibitora 5-alfa-reduktaze sa ciljem smanjenja proliferacijske aktivnosti žljezdanog epitela u prostati. Poremećaji zgrušavanjakrvi koji se manifestiraju izoliranom hematospermijom praktički ne postoje.
U svakom slučaju ponovo želim naglasiti da, iako je hematospermija uznemirujuća pojava, treba istaknuti kako se iza nje nikada ne krije nikakvo ozbiljno stanje ili bolest. Tek ukoliko ona uporno stane pratiti svaku ejakulaciju indicira se daljnji dijagnostički postupak.
19.11.2019
