Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u dobi od 55 do 74 godine života. Simptomatska i asimptomatska PAB prediktor je infarkta miokarda, moždanog udara i kardiovaskularnog mortaliteta, a čak polovica oboljelih ima i koegzistirajuću koronarnu bolest. Čimbenici rizika za nastanak su muški spol, životna dob iznad 50 godina, dijabetes i jedan od drugih čimbenika rizika ateroskleroze kao što su pušenje, dislipidemija, hipertenzija i hiperhomocisteinemija. Nearterijska patološka stanja također bi trebala biti razmotrena kod diferencijalne dijagnoze, a ona uključuju: duboku vensku trombozu, muskuloskeletne poremećaje, perifernu neuropatiju te spinalnu stenozu.
Značajan broj pacijenata s perifernom arterijskom bolešću je bez simptoma ili ima neke druge simptome koji nisu intermitentna klaudikacija. Tipični simptom su klaudikacije, simptom koji označava umor ili bol u grupi mišića zahvaćenih ishemijom. Fizikalni nalaz može biti normalan, ali često otkriva oslabljene ili odsutne pulzacije ispod razine stenoze arterije, potom hladnoća zahvaćenog ekstremiteta, produljeno vrijeme venskog punjenja, gubitak dlaka, atrofija kože i promjene na noktima. Atipični simptomi su umor, bol, trnci, glutealna bol, bol u bedrima, listovima ili stopalima (intenzitet boli se ne smanjuje s odmorom), nemogućnost duljeg stajanja, peckanje ili hladnoća u potkoljenicama ili stopalima, rane na stopalima ili potkoljenicama koje sporo cijele. Posljedica periferne arterijske bolesti može biti kritična ishemija noge, čiji je glavni uzrok arterijska tromboza (85%), dok embolijska okluzija čini 15% uzroka. Utvrđeno je da arterijska aneurizma poplitealne arterije stvara trombozu ili emboliju koja rezultira ishemijom. Klinički simptomi i znaci koji upućuju na akutnu ishemiju ekstremiteta su: bol, gubitak pulsa, blijedoća, parestezija, paraliza sa ili bez simptoma polarne hladnoće. (5 P, od engl. pain, pulslessness, palor, paresthesia, paralysis).
Za klasifikaciju periferne bolesti donjih ekstremiteta koriste se sustavi Fontaine i Rutherford. Oba se temelje na ozbiljnosti simptoma i znakovima ozbiljne bolesti kao što su ulceracije i gangrena. Klasifikacija prema Fontaine-u: I. Asimptomatski, II. intermitentna klaudikacija (II a-intermitentna klaudikacija >200m, II b intermitentna klaudikacija <200 m), III. ishemijska bol u mirovanju, IV. ulceracija/gangrena. Osnovni dijagnostički test jest mjerenje omjera sistoličkog tlaka na gležnju i ruci (engl. ancle-brachial index, ABI), koji osim potvrde dijagnoze ukazuje i na težinu bolesti. ABI > 1 je uredan, a manji od 0,9 patološki (vrijednosti 0,9-0,8 označuju blage poremećaje, 0,8-0,5 jake poremećaje u krvotoku, vrijednosti <0,5 označavaju kritičnu ishemiju, a pri 0,3 u pravilu postoje bolovi u mirovanju i ulceracije). U dijabetičara vrijednosti ABI-ja mogu biti lažno visoke i vrlo su nepouzdane u procjeni stupnja promjena na perifernim arterijama. Ukoliko je ABI<0,9 iduća pretraga je Color dopler arterija donjih ekstremiteta. Digitalna subtrakcijska angiografija danas se primjenjuje uglavnom samo kada je planirana endovaskularna intervencija.
Liječenje bolesnika uključuje antiagregacijske lijekove (inhibitor agregacije Trc- ASK 100 mg) za redukciju rizika od infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta i kardiovaskularnog mortaliteta. Klopidogrel (75 mg/dan) je alternativa, no zbog cijene široka primjena nije opravdana što se pokazalo i u studiji CAPRIE. Sekundarni modaliteti prevencije uključuju prestanak pušenja, terapiju statinima (atorvastatin 20-40 mg- cilj LDL<1.8), te liječenje šećerne bolesti i arterijske hipertenzije. Cilj je održavanje arterijskog tlaka ispod 130/80. Koriste se ACE inhibitori koji smanjuju kardiovaskularne incidente ili blokatori angiotenzinskih receptora te kombinacija ACE/blokatora kalcijevih kanala. Za liječenje klaudikacija upotrebljava se cilostazol (100 mg dva puta na dan) čiji je cilj smanjenje simptoma i povećanje hodne pruge. Lijek se ne preporuča za rutinsku upotrebu zbog cijene i skromnog učinka. Cilostazol nije preporučljiv kod pacijenata sa srčanim popuštanjem. Pentoxifyllin (Trental 400 mg 3 puta dnevno) je alternativna terapija primjeni Cilostazola za produženje hodne pruge iako klinička učinkovitost nije dokazana. Bolesnicima treba naglasiti važnost redovitih vježbi hodanja koje signifikantno produžavaju hodnu prugu. Indikacije za kiruško liječenje (PTA sa ili bez stenta) su intermitentna klaudikacija koja ometa svakodnevni život, bol u mirovanju i gangrena te za bolesnike koji ne reagiraju na neinvazivne metode liječenja. Cilj je olakšavanje simptoma, liječenje ulkusa i izbjegavanje amputacije.
27.1.2025
