Kako živjeti sa sindromom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje ubrzani rad srca u prijelazu u sjedeći ili uspravni položaj i predstavlja vrstu ortostatske intolerancije.

Svaka riječ “sindroma posturalne ortostatske tahikardije” ima značenje:

Posturalno: Povezano s položajem tijela.

Ortostatski: Povezano s uspravnim stajanjem.

Tahikardija: otkucaji srca preko 100 otkucaja u minuti. Trenutačni dijagnostički kriterij za POTS je povećanje broja otkucaja srca za 30 otkucaja u minuti ili više, ili preko 120 otkucaja u minuti, unutar prvih 10 minuta stajanja.

Sindrom: Skupina simptoma koji se javljaju zajedno. POTS je heterogena (što znači da ima mnogo uzroka) skupina poremećaja sa sličnim kliničkim manifestacijama. POTS sam po sebi nije bolest; to je jednostavno skup simptoma koji se često vide zajedno.

Neke osobe pogođene s POTS-om imaju prilično blage simptome i mogu nastaviti s normalnim radom, školom, društvenim i rekreacijskim aktivnostima. Za druge, simptomi mogu biti toliko ozbiljni da normalne životne aktivnosti, kao što su kupanje, kućanski poslovi, jedenje, uspravno sjedenje, hodanje ili stajanje, mogu biti značajno ograničene. Otprilike 25% pacijenata s POTS-om je onesposobljeno i nesposobno za rad.

Postoji niz nefarmakoloških tretmana i prilagodbi načina života koji mogu pomoći pacijentima s POTS-om da smanje svoje simptome i da se nose s njima. Liječenje, farmakološko ili nefarmakološko, treba biti individualizirano jer pacijenti s POTS-om mogu različito reagirati na liječenje ovisno o podtipu POTS-a i individualnim odgovorima.

POTS može poremetiti san. Kako je san vrlo važan za cjelokupno zdravlje vrlo je bitno poduzeti sve moguće mjere kako bi se očuvao kvalitetan san. Nekoliko jednostavnih postupaka mogu znatno unaprijediti kvalitetu sna u osoba koje pate od POTS-a poput:

  • uzglavlje kreveta treba biti podignuto kako bi se ublažili simptomi POTS-a. Podizanje uzglavlja kreveta povećat će količinu tekućine u cirkulaciji ujutro. To može pomoći osobi da se lakše probudi.
  • temperatura u spavaćoj sobi treba biti idealna.
  • potrebno je održavati uobičajeni raspored spavanja što se postiže odlaskom u krevet u uvijek isto vrijeme i buđenjem u isto vrijeme.
  • izbjegavanje prekomjernog dnevnog drijemanja.
  • izbjegavanje pretjeranog gledanja televizije ili korištenje telefona ili računala u krevetu.

Može li se sindrom posturalne ortostatske tahikardije spriječiti?

Nažalost, ne može se učiniti ništa da se spriječi razvoj POTS-a ali izbjegavanjem okidača može se spriječiti pogoršanje. Za osobe s POTS-om važno je održavati ujednačenu temperaturu jer ekstremi, osobito vrućina, mogu pogoršati simptome. Prilikom tuširanja potrebno je koristiti mlaku vodu, jer vruća ili hladna voda mogu izazvati simptome POTS-a. Dugotrajno stajanje pogoršava simptome kod većine ljudi s POTS-om te ga je potrebno izbjegavati. Alkohol može pogoršati simptome jer dehidrira tijelo te ga je potrebno izbjegavati.

Sa sindromom posturalne ortostatske tahikardije može biti teško živjeti. Vježbanje i tjelesna aktivnost ključni su za liječenje POTS-a. Iako većina ljudi s POTS ima zdravo srce, može se preporučiti program rehabilitacije srca. Studije pokazuju da aerobne vježbe u ležećem položaju, kao što su plivanje, veslanje i vožnja bicikla u ležećem položaju, imaju najbolje rezultate. Jačanje mišića trupa i nogu također je korisno. Izometrijske vježbe imaju posebno dobar učinak. Ove vježbe uključuju stezanje mišića bez stvarnog pomicanja tijela. Izometrija stišće mišiće i gura krv natrag prema srcu. Vrlo su jednostavne i mogu se raditi ležeći u krevetu ili sjedeći. Dobro ih je učiniti u krevetu prije ustajanja kako bi se pripremilo tijelo za sjedenje i stajanje.

Program hodanja može također znatno pomoći osobama koje pate od POTS-a. Započinje se s maksimalnim brojem koraka koje osoba možete napraviti, a da ne izazove simptome. Ovi su koraci početna osnova. Počinje se hodati jednom dnevno i povećava se postepeno vrijeme i udaljenost. Ako se osoba osjeća dobro, može se dodati druga šetnja u danu. Jednostavna strategija za brojanje koraka je napraviti 100 do 300 koraka na sat tijekom dana. Svakog tjedna ili svakih nekoliko tjedana dodaje se više koraka dnevnom ukupnom broju.

Vrlo je bitno paziti na promjene položaja tijela koje ne smiju biti nagle. Iz položaja ležanja u sjedenje treba prijeći postupno, sjedeći na rubu kreveta nekoliko minuta, dopuštajući tijelu da se prirodno prilagodi promjeni položaja. Nakon što se osoba uspravi treba pričekati prije hodanja kako bi se omogućilo krvnom tlaku da se ponovno prilagodi. Ako osoba u bilo kojem trenutku osjeti vrtoglavicu potrebno je pričekati nekoliko minuta u tom položaju dok ne prestanu simptomi. Ako simptomi ne prestaju potrebno je vratiti se u prethodni položaj.

Dijeta i prehrana

Dijeta i prehrana je važan aspekt liječenja POTS-a. Kod osoba koje imaju hipovolemični (mali volumen krvi) oblik POTS-a, preporuča se povećanje unosa tekućine i soli kako bi se povećao volumen krvi.

Konzumiranje velikog obroka može pogoršati simptome POTS-a jer tijelo preusmjerava puno krvi kako bi pomoglo u procesu probave. Zbog toga se preporučuju jesti nekoliko manjih obroka tijekom dana umjesto dva ili tri velika.

Opće smjernice za promjene u prehrani uključuju:

  • Povećanje natrija u prehrani s 3 000 miligrama (mg) na 10 000 mg dnevno.
  • Pijenje 2 do 2,5 litre tekućine dnevno. Voda je najbolji izbor.
  • Mali i česti obroci umjesto nekoliko velikih obroka.
  • Prehrana bogata vlaknima i složenim ugljikohidratima može pomoći u smanjenju skokova glukoze (šećera) u krvi i ublažiti simptome POTS-a.

Prehrana treba biti uravnotežena s proteinima, povrćem, mliječnim proizvodima i voćem.

Iako ne postoji lijek koji može izliječiti POTS, različiti terapijski pristupi i promjena načina života mogu dobro kontrolirati simptome POTS-a. Prilagodbom prehrane, lijekova i tjelesne aktivnosti može se znatno poboljšati kvaliteta života osoba koje boluju od POTS-a.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost