Kako živjeti sa sindromom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje ubrzani rad srca u prijelazu u sjedeći ili uspravni položaj i predstavlja vrstu ortostatske intolerancije.

Svaka riječ “sindroma posturalne ortostatske tahikardije” ima značenje:

Posturalno: Povezano s položajem tijela.

Ortostatski: Povezano s uspravnim stajanjem.

Tahikardija: otkucaji srca preko 100 otkucaja u minuti. Trenutačni dijagnostički kriterij za POTS je povećanje broja otkucaja srca za 30 otkucaja u minuti ili više, ili preko 120 otkucaja u minuti, unutar prvih 10 minuta stajanja.

Sindrom: Skupina simptoma koji se javljaju zajedno. POTS je heterogena (što znači da ima mnogo uzroka) skupina poremećaja sa sličnim kliničkim manifestacijama. POTS sam po sebi nije bolest; to je jednostavno skup simptoma koji se često vide zajedno.

Neke osobe pogođene s POTS-om imaju prilično blage simptome i mogu nastaviti s normalnim radom, školom, društvenim i rekreacijskim aktivnostima. Za druge, simptomi mogu biti toliko ozbiljni da normalne životne aktivnosti, kao što su kupanje, kućanski poslovi, jedenje, uspravno sjedenje, hodanje ili stajanje, mogu biti značajno ograničene. Otprilike 25% pacijenata s POTS-om je onesposobljeno i nesposobno za rad.

Postoji niz nefarmakoloških tretmana i prilagodbi načina života koji mogu pomoći pacijentima s POTS-om da smanje svoje simptome i da se nose s njima. Liječenje, farmakološko ili nefarmakološko, treba biti individualizirano jer pacijenti s POTS-om mogu različito reagirati na liječenje ovisno o podtipu POTS-a i individualnim odgovorima.

POTS može poremetiti san. Kako je san vrlo važan za cjelokupno zdravlje vrlo je bitno poduzeti sve moguće mjere kako bi se očuvao kvalitetan san. Nekoliko jednostavnih postupaka mogu znatno unaprijediti kvalitetu sna u osoba koje pate od POTS-a poput:

  • uzglavlje kreveta treba biti podignuto kako bi se ublažili simptomi POTS-a. Podizanje uzglavlja kreveta povećat će količinu tekućine u cirkulaciji ujutro. To može pomoći osobi da se lakše probudi.
  • temperatura u spavaćoj sobi treba biti idealna.
  • potrebno je održavati uobičajeni raspored spavanja što se postiže odlaskom u krevet u uvijek isto vrijeme i buđenjem u isto vrijeme.
  • izbjegavanje prekomjernog dnevnog drijemanja.
  • izbjegavanje pretjeranog gledanja televizije ili korištenje telefona ili računala u krevetu.

Može li se sindrom posturalne ortostatske tahikardije spriječiti?

Nažalost, ne može se učiniti ništa da se spriječi razvoj POTS-a ali izbjegavanjem okidača može se spriječiti pogoršanje. Za osobe s POTS-om važno je održavati ujednačenu temperaturu jer ekstremi, osobito vrućina, mogu pogoršati simptome. Prilikom tuširanja potrebno je koristiti mlaku vodu, jer vruća ili hladna voda mogu izazvati simptome POTS-a. Dugotrajno stajanje pogoršava simptome kod većine ljudi s POTS-om te ga je potrebno izbjegavati. Alkohol može pogoršati simptome jer dehidrira tijelo te ga je potrebno izbjegavati.

Sa sindromom posturalne ortostatske tahikardije može biti teško živjeti. Vježbanje i tjelesna aktivnost ključni su za liječenje POTS-a. Iako većina ljudi s POTS ima zdravo srce, može se preporučiti program rehabilitacije srca. Studije pokazuju da aerobne vježbe u ležećem položaju, kao što su plivanje, veslanje i vožnja bicikla u ležećem položaju, imaju najbolje rezultate. Jačanje mišića trupa i nogu također je korisno. Izometrijske vježbe imaju posebno dobar učinak. Ove vježbe uključuju stezanje mišića bez stvarnog pomicanja tijela. Izometrija stišće mišiće i gura krv natrag prema srcu. Vrlo su jednostavne i mogu se raditi ležeći u krevetu ili sjedeći. Dobro ih je učiniti u krevetu prije ustajanja kako bi se pripremilo tijelo za sjedenje i stajanje.

Program hodanja može također znatno pomoći osobama koje pate od POTS-a. Započinje se s maksimalnim brojem koraka koje osoba možete napraviti, a da ne izazove simptome. Ovi su koraci početna osnova. Počinje se hodati jednom dnevno i povećava se postepeno vrijeme i udaljenost. Ako se osoba osjeća dobro, može se dodati druga šetnja u danu. Jednostavna strategija za brojanje koraka je napraviti 100 do 300 koraka na sat tijekom dana. Svakog tjedna ili svakih nekoliko tjedana dodaje se više koraka dnevnom ukupnom broju.

Vrlo je bitno paziti na promjene položaja tijela koje ne smiju biti nagle. Iz položaja ležanja u sjedenje treba prijeći postupno, sjedeći na rubu kreveta nekoliko minuta, dopuštajući tijelu da se prirodno prilagodi promjeni položaja. Nakon što se osoba uspravi treba pričekati prije hodanja kako bi se omogućilo krvnom tlaku da se ponovno prilagodi. Ako osoba u bilo kojem trenutku osjeti vrtoglavicu potrebno je pričekati nekoliko minuta u tom položaju dok ne prestanu simptomi. Ako simptomi ne prestaju potrebno je vratiti se u prethodni položaj.

Dijeta i prehrana

Dijeta i prehrana je važan aspekt liječenja POTS-a. Kod osoba koje imaju hipovolemični (mali volumen krvi) oblik POTS-a, preporuča se povećanje unosa tekućine i soli kako bi se povećao volumen krvi.

Konzumiranje velikog obroka može pogoršati simptome POTS-a jer tijelo preusmjerava puno krvi kako bi pomoglo u procesu probave. Zbog toga se preporučuju jesti nekoliko manjih obroka tijekom dana umjesto dva ili tri velika.

Opće smjernice za promjene u prehrani uključuju:

  • Povećanje natrija u prehrani s 3 000 miligrama (mg) na 10 000 mg dnevno.
  • Pijenje 2 do 2,5 litre tekućine dnevno. Voda je najbolji izbor.
  • Mali i česti obroci umjesto nekoliko velikih obroka.
  • Prehrana bogata vlaknima i složenim ugljikohidratima može pomoći u smanjenju skokova glukoze (šećera) u krvi i ublažiti simptome POTS-a.

Prehrana treba biti uravnotežena s proteinima, povrćem, mliječnim proizvodima i voćem.

Iako ne postoji lijek koji može izliječiti POTS, različiti terapijski pristupi i promjena načina života mogu dobro kontrolirati simptome POTS-a. Prilagodbom prehrane, lijekova i tjelesne aktivnosti može se znatno poboljšati kvaliteta života osoba koje boluju od POTS-a.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]