Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Normalan dio starenja su promjene koje se događaju u svim dijelovima tijela, uključujući mozak. Kao rezultat toga, kod nekih starijih osoba je potrebno više vremena za učenje novih stvari, brzina reakcije je usporena, gube se stvari poput naočala i ključeva. To su obično znakovi blage zaboravnosti, a ne ozbiljni problemi s pamćenjem, poput Alzheimerove bolesti.

Koji su problemi s pamćenjem normalni?

Tijekom vremena mozak zaboravlja informacije i to  ubrzo nakon što je dobije. To je posljedica fenomena da memorija funkcionira po principu “iskoristi ili izgubi” što znači da činjenice koje se ne koriste se  mogu lako zaboraviti. Prema novijim istraživanjima ovo se smatra korisnim jer na taj način mozak čisti neiskorištene informacije i  nepotrebna sjećanja i stvara prostor za novije i korisne informacije. Ponekad se informacije zaboravljaju jer postoje problemi s  pažnjom. Primjer je kada se zaboravi gdje su  naočale jer osoba nije niti bila koncentrirana  na to gdje  ih je ostavila na prvom mjestu. Nekih informacija se u traženom trenutku ne možete sjetiti iako su Vam na „vrhu jezika“.

Pojedina stanja mogu doprinijeti smetnjama te kad se otklone gubitak memorije se umanjuje ili u potpunosti nestaje. Ta stanja uključuju:

• Probleme s raspoloženjem (prvenstveno depresija). Depresija može oponašati znakove gubitka pamćenja, otežavajući  koncentraciju, organiziranje, pamćenje stvari i izvršavanje stvari. Depresija je čest problem u starijih odraslih osoba – posebno ako ste manje društveni i aktivni nego što ste nekada bili ili ste nedavno doživjeli niz važnih gubitaka ili velikih životnih promjena (odlazak u mirovinu, ozbiljna medicinska dijagnoza, gubitak voljene osoba, odlazak iz doma).
• Nuspojave lijekova. Neki lijekovi ili njihove kombinacije mogu uzrokovati kognitivne probleme i gubitak pamćenja kao nuspojave. To je posebno uobičajeno kod starijih odraslih osoba jer se u njih lijekovi  sporije razgrađuju i apsorbiraju.
• Zloupotreba alkohola. Prekomjerni unos alkohola toksičan je za stanice mozga, a zlouporaba alkohola dovodi do gubitka pamćenja. S vremenom, zloupotreba alkohola može povećati i rizik od demencije. Zbog štetnih učinaka prekomjernog korištenja alkohola, preporuča se da  dnevni  unos ne bude veći od 1-2 pića.
•  Snižene razine  vitamina B12. Vitamin B12 štiti neurone i od vitalnog je značaja za zdravo funkcioniranje mozga. Zapravo, nedostatak B12 može uzrokovati trajno oštećenje mozga. Stariji ljudi imaju sporiju apsorpciju zbog čega razine vitamina B12 mogu biti snižene. Ako pušite ili pijete, možda ćete biti izloženi posebnom riziku. Ako se nedostatak vitamina B12 riješi dovoljno rano, probleme povezani s memorijom mogu u potpunosti nestati.
•  Poremećeni rad štitne žlijezde. Štitna žlijezda kontrolira metabolizam: ako Vam je metabolizam prebrz, možda ćete se osjećati zbunjeno, a ako je prespor, možete se osjećati sporo i depresivno. Problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati probleme s pamćenjem, poput zaboravnosti i poteškoća u koncentraciji. Korekcija rada štitne žlijezde lijekovima može u potpunosti riješiti probleme.
•  drugi metabolički i endokrinološki poremećaji
•  Stres i brige bilo koje vrste, poput smrti supružnika ili voljene osobe ili odlaska u mirovinu
•  Druge bolesti
•  Dehidracija. Starije odrasle osobe posebno su osjetljive na dehidraciju. Jaka dehidracija može uzrokovati zbunjenost, pospanost, gubitak pamćenja i druge simptome koji izgledaju poput demencije. Važno je biti dobro hidriran ( 6-8 čaša vode dnevno). Budite posebno oprezni ako uzimate diuretike, laksative, patite od dijabetesa  ili proljeva.

Zaboravnost povezana s emocionalnim problemima

Emocionalni problemi, poput smrti bliske osobe, tjeskobe  ili depresije, mogu učiniti osobu zaboravnijom i mogu nalikovati demenciji. Na primjer, suočavanje sa smrću bliske osobe može rezultirati tugom, usamljenošću i tjeskobom. Pokušavajući se nositi s tim životnim promjenama, neki se ljudi osjećaju zbunjeno ili zaboravno. Zbunjenost i zaboravnost uzrokovani emocijama obično su privremeni i nestaju kad osjećaji izblijede. Ako zaboravnost i zbunjenost  potraju više od 2 tjedna, potrebno  je potražiti pomoć liječnika.

Kad je  vrijeme za zabrinutost?

Problemi povezani uz memoriju ponekad prelaze granicu onog što je normalno za dob te je potrebno potražiti liječničku pomoć. Ukoliko postoje slijedeći problemi s kognitivnim funkcioniranjem bilo bi dobro da se obratite svom liječniku za pomoć:

1.       Problemi s pamćenjem koji narušavaju svakodnevni život.  Problemi poput nemogućnosti memoriranja novih informacija, potrebe da se stvari ponavljaju često, učestalo postavljanje istih pitanja te nemogućnost da se zapamte jednostavni zadaci.

2.       Izgubiti se na poznatim mjestima. Ne možete pronaći put kroz omiljeni park ili zaboravite kako ste se negdje zatekli.

3.       Zametanje stvari. Pogrešno ostavljanje predmeta na neuobičajenim mjestima, poput ključeva od auta  u hladnjaku.

Jedan simptom ozbiljnijeg gubitka memorije je da sama osoba  nije svjesna da postoji problem. Članovi obitelji mogu se činiti više zabrinuti nego sam bolesnik. Primjeri onog što je normalno za dob i onog zbog čega  treba konzultirati  liječnika  prikazano je u tablici.

Normalno :

• Ponekad zaboravite na sastanak, ali naknadno se možete prisjetiti. Možete se  prisjetiti naknadno događaja kao i točno  opisati kad se niste mogli sjetiti potrebne informacije. 
• Povremeno zaboravite platiti račun.
• Treba vam pomoć s vremena na vrijeme u postavkama mikrovalne pećnice, televizora ili nekog drugog električnog aparata.
• Povremene poteškoće u pronalaženju prave riječi, ali nema poteškoća u vođenju razgovora
• Ne možete naći naočale ili ključeve.
• Ne znate aktualni datum.

 
Potencijalan znak nekog većeg problema s pamćenjem; zahtjeva da se obratite liječniku :

• Pitajte prijatelje i obitelj za detalje iznova i iznova. Više niste u mogućnosti obavljati zadatke koje ste nekada radili. Ne možete se prisjetiti ili opisati određene slučajeve u kojima je gubitak pamćenja izazvao probleme
• Imate problema s baratanjem s financijama zbog kojih nekoliko mjeseci niste platili račune.
• Ne možete voziti do poznatog mjesta.
• Stvari nazivate pogrešnim imenima. Zaustavite se usred rečenice i ne znate  što ste govorili.
• Stavljate stvari na čudna mjesta i ne možete slijediti korake da biste ih pronašli.
• Ne znate godinu.

Primarna razlika između kognitivnih smetnji  povezane s dobi i demencije je da su kognitivne smetnje normalne za dob blage i da ne onesposobljavaju osobu u njezinom svakodnevnom funkcioniranju. Demenciju, s druge strane, obilježava trajni, progresivni  pad dviju ili više intelektualnih funkcija poput pamćenja, govora, prosuđivanja i apstraktnog mišljenja.

Kad gubitak pamćenja postane toliko  ozbiljan da ometa posao, hobije, društvene aktivnosti i obiteljske odnose, trebate se obratiti svom liječniku. Vaš liječnik može procijeniti vaše rizične čimbenike, procijeniti simptome, ukloniti reverzibilne uzroke gubitka pamćenja. Rana dijagnoza može liječiti reverzibilne uzroke gubitka pamćenja,  poboljšati kvalitetu života kod Alzheimerove ili druge vrste demencije.

 Svaka osoba  može  doživjeti smetnje pamćenja  u bilo kojoj dobi. Neki od ovih problema  postaju izraženiji s godinama, ali to ne znači nužno da su  pokazatelji  Alzheimerove bolesti ili demencije. Životni stil, navike i svakodnevne aktivnosti imaju ogroman utjecaj na zdravlje  mozga. Bez obzira na  godine, postoji mnogo načina kako  poboljšati kognitivne vještine, spriječiti gubitak pamćenja i zaštititi svoj mozak.