Insuficijencija mitralnog zaliska dosta je česta bolest, a procjena je da je samo u SAD-u od 2 do 4 milijuna bolesnika s ovom bolešću. Prevalencija bolesti je iznad 6% u osoba starijih od 65 godina s očekivanim povećanjem broja bolesnika u budućnosti.
Insuficijencija mitralnog zaliska dosta je česta bolest, a procjena je da je samo u SAD-u od 2 do 4 milijuna bolesnika s ovom bolešću. Prevalencija bolesti je iznad 6% u osoba starijih od 65 godina s očekivanim povećanjem broja bolesnika u budućnosti. Prognoza neliječene ove srčane greške je loša s progresijom dilatacije lijeve klijetke, pogoršanjem disfunkcije miokarda i zatajivanjem srca kao vodećim uzrokom smrti. Sadašnje smjernice preporučuju kirurško liječenje simptomatskih bolesnika i onih sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Međutim, veliki broj bolesnika s insuficijencijom mitralnog zaliska nije podvrgnut kirurškom zahvatu zamjene zaliska. Dio bolesnika nije podoban za kardiokirurški zahvat zbog visokog rizika operacije, zbog starije životne dobi ili pridruženih bolesti. Unazad više od 10 godina primjenjuje se transkateterska implantacije zaliska u selektiranih bolesnika sa srčanim greškama, poglavito sa teškom stenozom aortnog zaliska.
Transkateterska implantacija zaliska može biti modalitet liječenja bolesnika s insuficijencijom nativnog mitralnog zaliska, a koji imaju visoki rizik operacije. Prema literaturnim podacima klinička iskustva s traskateterskom implantacijom mitralnog zaliska su ograničena. Unazad dvije godine nalazimo u medicinskim časopisima radove o učinkovitom liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom mitralnog zaliska.
Istraživanje o liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom zaliska
Prošle godine je završeno istraživanje o liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom zaliska u 8 studijskih centara Australije, SAD i Norveške. U ispitivanje je bilo uključeno 30 bolesnika u dobi od 55 do 91 godine, prosječne dobi 75,6 +/- 9,2 godine. Od pridruženih bolesti više od 50% bolesnika imali su kronično bubrežno zatajenje ili preboljeli infarkt miokarda. Gotovo 50% bolesnika bila je podvrgnuto kardiokiruškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija, a 50% bolesnika imalo je implantirani elektrostimulator srca ili ICD. Trećina bolesnika imala je kroničnu opstruktivnu plućnu bolest ili šećernu bolest. Svi bolesnici su bili u funkcijskoj klasi NYHA II ili III, a 58,6% bolesnika imalo je sniženu istisnu frakciju LV (manju od 50%). Teški tj. 4. stupanj mitralne insuficijencije imalo je 93,1% bolesnika. Mitralni zalistak je uspješno implantiran transkateterski u 28 bolesnika (93,3%). Nije bilo periproceduralnih komplikacija. Rezultati praćenja bolesnika tijekom 30 dana pokazuju mortalitet 3,3% (1 bolesnik je umro) zbog nekardijalnih uzroka, a 13,8% bolesnika je ponovno hospitalizirano zbog zatajivanja srca.
U ovoj studiji izvršena je evaluacija novog zaliska za liječenje mitralne insuficijencije u visoko rizičnih bolesnika za kardijalnu kirurgiju. Korišteni zalistak je posebno dizajniran za mitralnu poziciju, on se može uspješno implantirati i na taj način je izliječena mitralna insuficijencija u 93% bolesnika. Zalistak se može sigurno implantirati uz niski proceduralni rizik smrti i nisi rizik velikih neželjenih događaja. Također je moguća i repozicija zaliska ako je ona potrebna ili ponovna implantacija, a koja se može sigurno i uspješno napraviti transkateterskim putem.
U zaključku možemo naglasiti da je dosta visoka prevalencija mitralne insufcijencije u općoj populaciji. Prevalencija je veća u bolesnika starije životne dobi. Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti moguće liječiti transkateterskim implantacijom zaliska što više visoko rizičnih bolesnika s mitralnom insuficijencijom.
20.4.2017
