Nekardiogena bol u prsima – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Značajan dio boli u prsima nije uzrokovan bolestima srca. Za takvu bol obično koristimo termin nekardiogena bol u prsima.

Od brojnih pitanja koja nam šalju čitatelji najviše ih se odnosi na bol u prsima. U ranijim člancima pisao sam dosta opširno o boli u prsima koja je uzrokovana bolestima srca. Međutim, značajan dio boli u prsima nije uzrokovan bolestima srca. Za takvu bol obično koristimo termin nekardiogena bol u prsima. Zbog toga želim nešto opširnije opisati bol u prsima, a koja nije uzrokovana bolestima srca. Kada govorimo o nekardiogenoj boli u prsima mislimo na dugotrajnu bol u prsima koja je slična boli u angini pektoris, ali nemamo dokazanu bolest srca. U medicinskoj literaturi možemo naći više pojmova koji opisuju ovakvu vrstu boli u prsima. Osim nekardiogene boli u prsima, često možemo naći i nespecifičnu bol u prsima, zatim neobjašnjivu bol u prsima ili anginu pektoris s normalnom koronarografijom, anginu pektoris s normalnim koronarnim arterijama itd. Bol u prsima zbog bilo kojeg uzroka često dovodi bolesnika u hitnu službu. Nakon kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga dijagnosticira se kardiogena ili nekardiogena bol u prsima. Postoje brojni uzroci nekardiogene boli u prsima. U moguće uzroke ubrajamo bolesti jednjaka, želuca i žučnog mjehura. Također bolesti pluća i bolesti mišićnokoštanog sustava mogu uzrokovati bol u prsima. Maligne bolesti probavnog sustava i maligna bolest dojke također ubrajamo u uzroke boli u prsima. Bolesti iz domene psihijatrije kao što su napadaji panike, anksioznost i depresija u nekih bolesnika mogu uzrokovati nekardiogenu bol u prsima. Bol u prsima može biti uzrokovana nekim lijekovima. Kod bolesnika s anemijom srpastih eritrocita prisutna je bol u prsima i u bolesnika s herpes zosterom. Bolesti probavnog sustava dosta su zastupljene među uzrocima nekardiogene boli u prsima.U ovu skupinu bolesti ubrajamo gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), difuzni spazam jednjaka, ahalaziju jednjaka t.j poremećaj peristaltike jednjaka, ulkusnu bolest želuca i gastritis.

Neobjašnjiva bol u prsima često je pridružena bolest u bolesnika s anksioznošću, depresijom i somatoformnim poremećajima. Nalazi koronarografije u bolesnika s boli u prsima u otprilike 30% slučajeva ne pokazuju značajne promjene na koronarnim arterijama. Temeljem učinjenih dijagnostičkih pretraga ovim bolesnicima dijagnosticiramo nekardiogenu bol u prsima. Dijagnostički postupci kojima potvrđujemo ili isključujemo nekardiogenu bol u prsima zauzimaju značajan udio u troškovima zdravstvenog sustava. Bolesnici s nekardiogenom boli u prsima češće traže liječničku pomoć u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zatim češće dolaze u hitnu službu nadležnih bolnica. Bolesnici koji imaju nekardiogenu bol u prsima često zajedno sa simptomima iznose i zahtjeve za dijagnostičkim pretragama. Ima dosta slučajeva kada bolesnici traže ponavljanje dijagnostičkih pretraga makar su dosadašnji nalazi bili uredni, a kojima smo isključili bolest srca. Za dijagnozu nekardiogene boli u prsima služe nam neinvazivni i invazivni dijagnostički postupci koji se i više puta nepotrebno ponavljaju kod nekih bolesnika. Prema rezultatima istraživanja grupe autora iz SAD-a godišnje se troši više od 10 bilijuna američkih dolara za zbrinjavanje bolesnika s nekardiogenom boli u prsima. Ovisno o etiologiji nekardiogene boli u prsima bolesnici osim simptoma boli imaju i lošiju kvalitetu života. Zbog brojnih kontroverzi i nejasnoća oko ovog kliničkog sindroma ovi bolesnici ipak nemaju optimalnu medicinsku skrb. Velika većina ovih bolesnika pati od boli u prsima više godina i uzima preporučenu terapiju za ublažavanje simptoma. Postavlja se pitanje dolazi li u ovih bolesnika do razvoja kardiovaskularnih bolesti tijekom višegodišnjeg praćenja. O tome ću pisati u idućem članku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]