Nekardiogena bol u prsima – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Značajan dio boli u prsima nije uzrokovan bolestima srca. Za takvu bol obično koristimo termin nekardiogena bol u prsima.

Od brojnih pitanja koja nam šalju čitatelji najviše ih se odnosi na bol u prsima. U ranijim člancima pisao sam dosta opširno o boli u prsima koja je uzrokovana bolestima srca. Međutim, značajan dio boli u prsima nije uzrokovan bolestima srca. Za takvu bol obično koristimo termin nekardiogena bol u prsima. Zbog toga želim nešto opširnije opisati bol u prsima, a koja nije uzrokovana bolestima srca. Kada govorimo o nekardiogenoj boli u prsima mislimo na dugotrajnu bol u prsima koja je slična boli u angini pektoris, ali nemamo dokazanu bolest srca. U medicinskoj literaturi možemo naći više pojmova koji opisuju ovakvu vrstu boli u prsima. Osim nekardiogene boli u prsima, često možemo naći i nespecifičnu bol u prsima, zatim neobjašnjivu bol u prsima ili anginu pektoris s normalnom koronarografijom, anginu pektoris s normalnim koronarnim arterijama itd. Bol u prsima zbog bilo kojeg uzroka često dovodi bolesnika u hitnu službu. Nakon kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga dijagnosticira se kardiogena ili nekardiogena bol u prsima. Postoje brojni uzroci nekardiogene boli u prsima. U moguće uzroke ubrajamo bolesti jednjaka, želuca i žučnog mjehura. Također bolesti pluća i bolesti mišićnokoštanog sustava mogu uzrokovati bol u prsima. Maligne bolesti probavnog sustava i maligna bolest dojke također ubrajamo u uzroke boli u prsima. Bolesti iz domene psihijatrije kao što su napadaji panike, anksioznost i depresija u nekih bolesnika mogu uzrokovati nekardiogenu bol u prsima. Bol u prsima može biti uzrokovana nekim lijekovima. Kod bolesnika s anemijom srpastih eritrocita prisutna je bol u prsima i u bolesnika s herpes zosterom. Bolesti probavnog sustava dosta su zastupljene među uzrocima nekardiogene boli u prsima.U ovu skupinu bolesti ubrajamo gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), difuzni spazam jednjaka, ahalaziju jednjaka t.j poremećaj peristaltike jednjaka, ulkusnu bolest želuca i gastritis.

Neobjašnjiva bol u prsima često je pridružena bolest u bolesnika s anksioznošću, depresijom i somatoformnim poremećajima. Nalazi koronarografije u bolesnika s boli u prsima u otprilike 30% slučajeva ne pokazuju značajne promjene na koronarnim arterijama. Temeljem učinjenih dijagnostičkih pretraga ovim bolesnicima dijagnosticiramo nekardiogenu bol u prsima. Dijagnostički postupci kojima potvrđujemo ili isključujemo nekardiogenu bol u prsima zauzimaju značajan udio u troškovima zdravstvenog sustava. Bolesnici s nekardiogenom boli u prsima češće traže liječničku pomoć u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zatim češće dolaze u hitnu službu nadležnih bolnica. Bolesnici koji imaju nekardiogenu bol u prsima često zajedno sa simptomima iznose i zahtjeve za dijagnostičkim pretragama. Ima dosta slučajeva kada bolesnici traže ponavljanje dijagnostičkih pretraga makar su dosadašnji nalazi bili uredni, a kojima smo isključili bolest srca. Za dijagnozu nekardiogene boli u prsima služe nam neinvazivni i invazivni dijagnostički postupci koji se i više puta nepotrebno ponavljaju kod nekih bolesnika. Prema rezultatima istraživanja grupe autora iz SAD-a godišnje se troši više od 10 bilijuna američkih dolara za zbrinjavanje bolesnika s nekardiogenom boli u prsima. Ovisno o etiologiji nekardiogene boli u prsima bolesnici osim simptoma boli imaju i lošiju kvalitetu života. Zbog brojnih kontroverzi i nejasnoća oko ovog kliničkog sindroma ovi bolesnici ipak nemaju optimalnu medicinsku skrb. Velika većina ovih bolesnika pati od boli u prsima više godina i uzima preporučenu terapiju za ublažavanje simptoma. Postavlja se pitanje dolazi li u ovih bolesnika do razvoja kardiovaskularnih bolesti tijekom višegodišnjeg praćenja. O tome ću pisati u idućem članku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?