Kolposkopija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Crtice iz povijesti

Kolposkopija se kao medicinski postupak u ginekologiji razvijao tijekom povijesti, zahvaljujući predanom i inovativnom radu mnogih liječnika, još od grčkog doba pa sve do danas. Grk Soran iz Aleksandrije razvio uporabu spekula (instrumenata koji se uvode rodnicu) te se bavio promatranjem vrata maternice i karcinoma maternice.

Francuski liječnik Recaieru već 1801. godine počinje liječiti različite promjene vrata maternice lokalnom terapijom.

Sredinom 19. stoljeća Nijemac Herman Lebert počinje upotrebljavati mikroskop u dijagnostičke svrhe te istražuje patologiju vrata maternice.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj uviđaju da rak vrata maternice počinje kao promjena na samoj površini. Proučavali su površinske promjene i mladi kolega Hinselmann odluči uzeti staklo s povećalom pod intenzivnim izvorom svjetla – to je dovelo do povećanja slike i boljeg uvida u tijek bolesti. Upornim promatranjem i uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu bio je kadar razlikovati dobroćudne od zloćudnih promjena na vratu maternice te je razvio prvu kolposkopsku terminologiju.

To je bio veliki napredak u tehnici promatranja spolnih organa žene. 1929. godine, jodnu probu u promatranju vrata maternice uveo je ginekolog Schiler, a Hinselmann uvodi i octenu probu. Uz to konstruiran je instrument uz određena povećanja i izvor svjetlosti za promatranje vrata maternice (cerviksa) rodnice (vagine) i stidnice (vulve), tako da se učinkovitost kolposkopije bitno povećala i osigurala zasluženo visoko mjesto u dijagnostici benignih i malignih promjena. S ponosom treba gledati i mnoge druge liječnike koje su tijekom povijesti utkali svoje živote za unapređenje ginekologije i kolposkopije. Samim time su generacijski prenijeli znanje na svoje kolege (kao što mi danas isto činimo) te omogućili bolju dijagnostiku i terapijske metode za mnoge žene. Za to im veliko hvala! Također, hrvatski liječnici su pridonijeli razvoju i primjeni kolposkopije. Nemam sada prostora nabrojati sve značajne liječnike i njihove doprinose, ali bih posebno navela moje učitelje pokojnog Antu Dražančića, Nikolu Ljubojevića, Vladimira Dukića te još aktivnog profesora Gorana Grubišića.

Što je zapravo kolposkopija ?

Kolposkopija je dijagnostička metoda koja se primjenjuje nakon abnormalnog citološkog nalaz (PAPA test).

Prije same kolposkopije mora biti poznat nalaz PAPA testa. Osjetljivost PAPA testa u otkrivanju intraepitelnih lezija visokog stupnja je između 36 i 57%, kolposkopije između 62 i 71% , a kombinacija ovih metoda je 70-80%.

Kolposkopija treba biti metoda probira kod pacijentica gdje su PAPA testovi nezadovoljavajući (ASC-US, ASC-H, CIN 1, CIN 2, CIN 3) te kod imunokompromitiranih i transplantiranih žena.

Što je kolposkop

Kolposkop je specijalno dizajnirani pokretni mikroskop s hladnim izvorom svjetla. Uređaj pod kojim raznim povećanjima (6 do 40 puta) gledamo vrat maternice (cerviks), svodove rodnice (fornikse), rodnicu (vaginu).Ukoliko se tim optičkim instrumentom promatra vulva (stidnica) tada se naziva vulvoskopija. Danas postoje i digitalni video kolposkopi.

Koje su indikacije za kolposkopiju

Kolposkopija se radi:

  • u obradi žena se abnormalnim nalazom PAPA testa: ASC-US, ASC-H, SIL- skvamozna intraepitelna lezija niskog stupnja (CIN1)
  • SIL – visokog stupnja (CIN 2, CIN 3)
  • atipične glandularne stanice AGC i AGC-nos. Ovisno o nalazu PAPA testa prije kolposkopije se radi HPV genotipizacija.
  • kod prisustva cervikalnih karcinoma, karcinoma rodnice i karcinoma stidnice
  • vaginalne intraepitelne neoplazije: LSIL vagine – skvamozna intraepitelna lezija niskog stupnja (VaIN) i HSIL – skvamozna intraepitelna lezija visokog stupnja (VAIN 2 i VAIN 3)
  • vulvarne intraepitelnih neoplazija: skvamozna intraepitelna lezija vulve niskog stupnja LSIL (VIN1) i skvamozna intraepitelna lezija vulve visokog stupnja HSIL (VIN2 i VIN 3) i kod vulvarnih dermatoza (dVIN)
  • analnih intraepitelnih lezija (AIN)
  • ntraepitelnih lezija penisa (PIN) – penilna intraepitelne lezije (peniskopija)
  • genitalnih bradavica
  • upalnih promjena vrata maternice

Primjer: Kolposkopski nalaz

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biopsija

Koje su posljedice biopsije i kolposkopije?

Trudnoća

Kolposkopija u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tijekom trudnoće žena je pod utjecajem čitavog niza anatomsko-fizioloških promjena. Posebno promjene hormonskog statusa imaju utjecaj na kolposkopske slike. Pri kolposkopiranju cerviksa u trudnoći, zbog hormonskih promjena mijenjaju se svojstva tkiva što otežava kolposkopiju i interpretaciju rezultata. Promjene na cerviksu koje nastaju u trudnoći razlikuju se u prvom, drugom i trećem tromjesečju. Samo iskusni kolposkopičar […]

Perimenopauza

Kolposkopija u menopauzi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Procjenjujući kolposkopske nalaze u menopauzi moramo imati u vidu dvije osobine vezane za to doba. Što se događa u menopauzi? Dolazi do prestanaka lučenja jajničkih hormona. Taj događaj ima veliki utjecaj na genitalni trakt žene. Epitel vrata maternice je atrofičan, osjetljiv i stanjen. Skvamokolumna granica (zona dodira dva epitela s vanjske i unutrašnje strane vrata […]

HPV

Peniskopija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Peniskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja nam može pomoći pri otkrivanju asimptomatskih lezija penisa nastalih infekcijom HPV-om. Vrijeme od kontakta s virusom do pojave prvih kliničkih promjena je od 3 tjedna do osam mjeseci. Smatra se da većina infekcija HPV-om spontano nestane za 5-6 godina. Infekcija HPV-om može biti klinički vidljiva, ali može biti i takve prirode da […]

Stidnica

Vulvoskopija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vanjski ženski spolni organi nazivaju se jednim imenom stidnica – vulva, te sadrže: Stidni brežuljak – izbočena naslaga masnog tkiva ispod kože, a iznad simfize Velike stidne usne – obuhvaćaju stidni procjep i prekrivaju male stidne usne. Radi se o dva kožna nabora. Jasno pigmentirana koža prekrivena je s dlakama koje se nastavljaju na mons […]

Papa test

Može li mi idući PAPA test biti dobar nakon nalaza Ascus?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?