Pandemija i popratne pojave, ponajprije one povezane s lockdown-om, doprinijeli su, između ostaloga i pojačanoj aktivnosti na društvenim mrežama.
Pandemija i popratne pojave, ponajprije one povezane s lockdown-om, doprinijeli su, između ostaloga i pojačanoj aktivnosti na društvenim mrežama. Društvene mreže postale su tako glavno mjesto upoznavanja, komunikacije, dijeljenja životnih savjeta, savjeta o liječenju … Čekaj malo – liječenju?
Liječenje preko društvenih mreža uzelo je maha
Virtualno liječenje, bez direktnog razgovora i pregleda? Koliko god bezazleno izgledalo, zapravo je vrlo ozbiljno i, nećemo pretjerati kažemo li i opasno. Zašto? U nastavku ćemo ovo pojasniti.
U virtualnom svijetu, na Google-u i ostalim tražilicama zdravstveni i medicinski savjeti vrlo su česti. Ali i – „zdravstveni“ i „medicinski“.
Naime, o zdravlju ne pišu samo stručnjaci (liječnici i ostali zdravstveni profesionalci), nego i medicinski laici, koji su se možda u životu susreli s određenom zdravstvenom situacijom. Sama činjenica kako su oni osobno, ili netko koga znaju pobijedili bolest, ne čini ih kompetentnima za dijeljenje zdravstvenih savjeta. Naravno, uvijek je dobro čuti iskustva drugih, pozitivne ishode liječenja i slično, ali čitatelji iste trebaju uzeti s rezervom, jer plan liječenja, izlječenje i prognoza bolesti ovise o mnogim čimbenicima, od kojih su neki opća kondicija, dob, eventualne druge bolesti, i tako dalje i tako dalje.
Budimo odgovorni i kada je liječenje u pitanju
U slučaju zdravstvenih tegoba svakako se treba najprije javiti nadležnom liječniku (najčešće je to liječnik opće/obiteljske medicine), koji će odrediti temeljnu dijagnostičku obradu, temeljem čega će se postaviti ili definitivna dijagnoza, ili sumnja na određenu dijagnozu, pa će uslijediti dodatna dijagnostička obrada.
- Iza razgovora s nadležnim liječnikom, kada se postavi dijagnoza, radi bolje informiranosti oni koji su skloni sve iščitavati na internetu mogu se i o svojoj bolesti informirati. Ipak, savjetuje se posjetiti vjerodostojne stranice. Vjerodostojne stranice su one na kojima savjete daju stručnjaci koji su predstavljeni imenom i prezimenom, možda i kratkim životopisom, a ne anonimni „stručnjaci“.
- O pročitanome je svakako potrebno porazgovarati s liječnikom i poslušati njegove/njezine odgovore na pitanja i komentare. Vrlo često će tek iza dodatnih razgovora s nadležnim liječnikom pročitano na internetu biti pojašnjeno i ispravno shvaćeno.
- Nikako nije pametno bez dodatnih pojašnjenja smatrati kako je ono što se pročita na internetu u potpunosti točno, te kako je upravo nešto što ste osobno pronašli opis vaše situacije. Sve nađeno i pročitano na internetu treba uzeti s rezervom i konzultirati se sa stručnjacima koji su na raspolaganju uživo, tj. u nadležnoj ambulanti.
Dr. Google nije Vaš doktor
Ovim kratkim osvrtom nipošto ne umanjujemo važnost interneta, tj. Google-a i u zdravstvenom osvješćivanju populacije. Namjera je bila još jednom istaknuti važnost direktnog, izravnog odnosa liječnik/pacijent, pri čemu informiranost pacijenta-medicinskog laika, može i treba samo dodatno potaknuti liječnika na pružanje više stručnih informacija. Naime, u svakodnevnom radu, zbog obima posla i drugih okolnosti, ponekad se nema vremena ni mogućnosti pri prvom posjetu detaljno obrazložiti zdravstveno stanje, pa dodatna potpitanja od strane pacijenta mogu doprinijeti boljoj, cjelovitijoj i adekvatnoj informiranosti.
Dopustit ćemo si parafrazirati Cicerona, pa ćemo umjesto „Papir podnosi sve“, dr. Google-a pozdraviti sa „Internet podnosi sve“.
8.2.2021
