Bol – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neuropatska bol nastaje nakon disfunkcije ili oštećenja središnjeg ili perifernog živčanog sustava…

Neuropatska bol

Neuropatska bol nastaje nakon disfunkcije ili oštećenja središnjeg ili perifernog živčanog sustava.

Uzroci su:

  • virusi (herpes, HIV),
  • trauma (akutna ozljeda, bol nakon operacije, hernija diska ili spondiloza),
  • tumori,
  • učinci zračenja,
  • upala živca (neuritis, radikulitis, Guillain-Barreov sindrom…),
  • metabolički (polineuropatija, na primjer kod dijabetesa, bolesti štitnjače,  dugotrajna izloženost otrovnim otapalima, alkoholu i sl.),
  • promjene u središnjem živčanom sustavu (moždani udar, multipla skleroza, tumori, spinalne ozljede),
  • oštećena periferna cirkulacija (dijabetička angiopatija, arteritis – upala arterija)
  • nepoznati uzrok (trigeminalna neuropatija…)

Genetska predispozicija pogoduje razvoju neuropatske boli.

Simptomi

Važno je obaviti razgovor s bolesnikom te ispitati postojanje neurološke ozljede, disfunkcije ili bolesti. Bol se javlja na mjestu distribucije živca. Slijedeći poremećaji osjeta su prisutni u anatomskoj distribuciji živca ili na mjestu projekcije živca: promijenjen prag boli (bol se ponekad može pojaviti s vrlo laganim dodirom po tijelu), te promjena kvalitete osjeta (bol, peckanje, “glupi” osjećaj na dodir s metalnim predmetom ili pamučnom krpom). Ponekad je prisutna i dugotrajna bol nakon laganog dodira, hlađenja i sl.

Dijagnostički testovi

Sastoje se od testova za četiri jednostavna modaliteta za površinski osjet: dodir, bol, temperatura (hladno/toplo), od kojih najmanje jedan mora biti zahvaćen neuropatskom boli i anatomski je u skladu s distribucijom živca. Ispitivanje se vrši s tupim predmetom, iglom, četkom, glazbenom viljuškom (128 Hz) i s metalnim valjkom koji je zagrijan na temperaturu od 40 stupnjeva. Ukoliko je poremećen samo jedan od osjeta to nam govori u prilog oštećenja živca. Duboki osjet se ispituje glazbenom viljuškom na 128 Hz.

Od laboratorijskim nalaza se koriste: B12, šećer u krvi, hormoni štitnjače (TSH, T4, T3), jetrene probe (ALT, AST, GGT).

Brzo napredovanje neuropatske boli budi sumnju na vaskulitis (upala krvnih žila), kao i na zloćudne tumore.  

U diferencijalnu dijagnozu ubrajamo miofascijalni bolni sindrom s osjetljivošću određenih točaka na pritisak.

Liječenje

Liječenje nije jednostavno, otprilike samo polovica bolesnika reagira dobro na liječenje i ima olakšanje boli.  Liječenje dijelimo na farmakološko (lijekovi), fizioterapiju i na invazivne tehnike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2480206583

Teniski lakat: kako nastaje i kako ga prepoznati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znače sklerotične lezije ilijačne kosti nejasnog uzroka i je li potrebna daljnja obrada?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute