Trihineloza je zarazna bolest uzrokovana oblim glisticama iz roda Trichinella, od kojih je kod ljudi najčešća Trichinella spiralis.
Da je bolest poznata još od biblijskih vremena potvrđuju Mojsijevi zakoni koji zabranjuju jedenje svinjskog mesa, no uzročnik bolesti otkriven je tek sredinom 19. stoljeća mikroskopiranjem mišića oboljele osobe, a do kraja 19. stoljeća znalo se da je glavni prijenosnik crva na čovjeka meso zaraženih svinja.
Učestalost trihineloze
Bolest je rasprostranjena posvuda u svijetu, ali s različitom incidencijom ovisno o prehrambenim navikama i načinu pripreme svinjskog mesa ili mesa divljači. Trihineloza u Hrvatskoj je nakon 1996. godine kada je broj oboljelih dosegao najveću brojku od 575 oboljelih u padajućem trendu, ali od tada niti jedna godina nije prošla bez oboljelih od trihineloze. Godišnje se registrira desetak oboljelih osoba uglavnom u manjim epidemijama ili po koji sporadičan slučaj bolesti. Pojačani veterinarsko-sanitarni nadzor i obvezni trihineloskopski pregled mesa u industrijskoj i kućnoj proizvodnji spriječilo je velike epidemije i znatno reduciralo broj oboljelih.
Što je trihineloza?
Trihineloza je zarazna bolest tzv. zoonoza od koje obolijevaju i ljudi i životinje. Zoonoze su po definiciji bolesti i/ili infekcije koje se prirodnim načinima šire sa životinja na ljude ili s ljudi na životinje. Uzročnik bolesti je oblić Trichinella spiralis. Odrasli oblici žive u crijevima dok se ličinke učahure u poprečnoprugastim skeletnim mišićima.
Čovjek se najčešće zarazi jedenjem termički nedovoljno obrađenog svinjskog mesa (domaćih i divljih svinja) i suhomesnatih proizvoda napravljenim od trihineloznih svinja. Važno je naglasiti da životinje ne obolijevaju. Postoje dva rezervoara bolesti silvatični ili šumski te ruralni ili urbani. U šumskom ili silvatičnom glavni rezervoar nametnika su divlje životinje (divlje svinje, jazavci, medvjedi, lisice, rakuni itd.) dok su u ruralnom ili urbanom glavni rezervoar domaće svinje i glodavci (štakori). Svinje se mogu zaraziti jedući različite vrste zaraženih životinja. U uzgoju svinja na otvorenom to je najčešće štakor ili strvine uginulih i zaraženih životinja, a na svinjogojskim farmama, ostacima klaoničkog otpada zaraženog svinjskog mesa. Trend ekološkog uzgoja svinja na otvorenom povećava rizik prijenosa trihineloze.
Kako se bolest očituje?
Prvi simptomi bolesti pojavit će se 2-7 dana nakon konzumiranja zaraženog mesa. Težina bolesti ovisi o broju trihinela u konzumiranom mesu i zdravstvenom stanju čovjeka. Razlikuju se tri stadija bolesti ovisno o razvojnoj fazi parazita:
- crijevni stadij,
- stadij mišićne invazije i
- stadij rekonvalenscenije.
U prvoj fazi bolest se očituje crijevnim simptomima: mučninom, povraćanjem, proljevom, povišenom temperaturom, općom slabošću i drugim simptomima sličnima gripi, a rezultat su razmnožavanja trihinela u crijevu i invaziji ličinki u crijevni zid. Ako se bolest u prvoj fazi prepozna može se uspješno liječiti lijekovima koji će pospješiti izbacivanje uzročnika iz organizma i spriječiti invaziju mišića.
Drugi mišićni stadij bolesti nastaje nakon što ličinke limfom i krvlju dospiju u poprečnoprugaste mišiće gdje se spiralno uviju i začahure. Ovaj stadij faza bolesti javlja se dva tjedna nakon konzumacije zaraženog mesa, a očitujese općom slabošću, bolovima u mišiću, otečenošću kapaka i lica. Najčešće su zahvaćeni mišići očiju, mišići za žvakanje i gutanje, međurebrani mišići, ošit, te trbušni mišići, što se očituje poteškoćama pri govoru, gutanju i disanju, te ukočenošću skeletnih mišića. Kod masovne zaraze može doći do upale srčanog mišića i moždanih ovojnica koja može biti fatalna.
Treći stadij bolesti je stadij rekovalenscencije ili oporavka, a traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Mišićne trihinele se začahure, te se u njih nakon 6 do 9 mjeseci počinje odlagati kalcij. Ovako učahurene trihinele mogu živjeti i do 30 godina. U stadiju oporavka umor, bolovi u mišićima, smetnje vida i glavobolja polako prestaju.
Dijagnoza bolesti
Put do dijagnoze nije lak. Karakteristična klinička slika, visoka eozinofilija u krvnoj slici, pojava većeg broja oboljelih postavljaju sumnju na trihinelozu. Danas se najčešće koriste serološki testovi za dokazivanje specifičnih protutijela u krvi zaražene osobe za što je potrebno određeno vrijeme (2 do 4 tjedna). Za točnu dijagnozu i dokaz trihineloze najpouzdanija je trihineloskopija mišića i histološki pregled uzorka mišića nakon biopsije što se zbog invazivnosti metode iznimno rijetko koristi. Najjednostavnija je trihineloskopija uzorka inkriminiranog mesa.
Liječenje trihineloze
Liječenje trihineloze ovisi o stadiju bolesti. U crijevnom stadiju bolesti daju se antihelmintici (mebendazol) u dozi od 50mg/kg tjelesne težine koji imaju učinka dok su crvi u tankom crijevu. U mišićnom stadiju bolest se liječi simptomatski i temelji se na suzbijanju bolova primjenom analgetika i mirovanjem. U težim slučajevima bolesti kada je došlo do upale srčanog mišića daju se kortikosteroidi, iako su rezultati njihove primjene dvojbeni.
Sprječavanje zaraze trihinelom
Radi sprječavanja trihineloze obvezan je veterinarski pregled mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva. Pregled mesa obavljaju ovlašteni veterinari u ovlaštenim veterinarskim ustanovama metodom trihineloskopije i umjetne probave. Potrebno je uzeti uzorak sa svake polutke od svih zaklanih životinja ili odstrijeljenih divljih svinja odmah nakon vađenja utrobe. Uzima se cca 100 grama mesa korijena ošita ili dijafragme, mišića koji dijeli prsnu od trbušne šupljine s mjesta uz kralježnicu gdje mišićni dio prelazi u tetivni.
Dakle, prije sezone svinjokolja koja je pred nama zapamtite:
- da trihineloza kod ljudi može izazvati teške i trajne posljedice sa smrtnim ishodom,
- da je najsigurniji način sprječavanja trihineloze pregled mesa u ovlaštenim veterinarskim ustanovama,
- da ne započinjete obradu mesa (usitnjavanje, mljevenje, miješanje) prije prispijeća rezultata veterinarskog pregleda uzoraka te da
- termička obrada mesa (kuhanje, smrzavanje), salamurenje i sušenje nije siguran način uništavanja uzročnika bolesti.
Tijekom rukovanja mesom može oboljeti od erizipeloida- akutne infekcije kože koju uzrokuje bakterija Erysipelothrix rhusiopathiae. Javlja se nakon banalnih ozljeda kože na rukama obično kod mesara, ribara i domaćica. Bolest se očituje crvenilom kože i svrbežom bez općih simptoma. Bolest nije opasna, uspješno se liječi antibioticima, najčešće penicilinskim i ne smije se zamijeniti s erizipelom ili crvenim vjetrom.
23.4.2018