Šećerna bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi.
Šećerna bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi boluje od djabetesa, a do 2030. godine broj dijabetičara će se povećati na 552 milijuna.
Hrvatska studija
Iz 2008 provedena na 1653 ispitanika utvrdila je prevalenciju (učestalost) dijabetesa u Hrvatskoj od 6,1 %.
Poznato je da osim genetskih čimbenika pri nastanku dijabetesa, posebice tipa 2, faktori okoliša i nadasve životne navike snažno utječu na učestalost šećerne bolesti. Fizička neaktivnost, alkohol te prehrambene navike ( gojaznost), osim što su dobro poznati faktori rizika za nastajanje šećerne bolesti tipa 2, doprinose i lošijoj regulaciji već nastale šećerne bolesti. S druge strane, kontrola tjelesne težine i tjelesna aktivnost su kritični čimbenici za prevenciju i nastajanje šećerne bolesti i kod zdravih i u pojedinaca s već narušenom regulacijom glukoze u krvi. Za kontrolu tjelesne težine u dijabetičara, time i kontrolu bolesti, kritičan je način prehrane. Povoljan efekt ima već samo smanjivanje udjela ugljikohidrata u prehrani, naročito jednostavnih, uporaba namirnica sa manjim glikemijskim indeksom,te zamjena zasićenih masti jednostruko i višestruko nezasićenim mastima. Jednako tako uzimanje alkohola je vrlo raširena pojava među dijabetičarima, kao i među ostalom populacijom. Manja količina alkohola do 30 g na dan, naročito porijekla iz vina, a manje iz piva ili oštrih pića povoljno djeluje na smrtnost od koronarne bolesti, zahvaljujući činjenici da ova količina alkohola ima povoljan učinak na metabolizam masti, osobine krvi, krvni tlak, a i na osjetljivost na inzulin.
Prehrambene navike
Prehrambene navike su različite u različitim dijelovima naše zemlje. Hrvatska je podijeljena na područja koja konzumiraju zdraviju i manje zdravu prehranu. U istočnim i sjevernim hrvatskim krajevima (osim Međimurja) više se koriste životinjske masti, više se soli,a konzumira manje voća i povrća, više se jedu kolači i rafinirani šećeri. Čak 12,3 % ispitanika iz istočnih i brdskih područja Hrvatske u jednoj domaćoj studiji dodaje sol u hranu i prije nego što su je probali. Takvu naviku najmanje pokazuju ispitanici iz sjevernih hrvatskih krajeva. Suhomesnati proizvodi najviše se upotrebljavaju u brdskim i istočnim područjima, a najmanje u sjevernim.Zanimljivo je da je potrošnja kruha najveća u obalnom području. Takva prehrana smatra se rizičnim čimbenikom za nastanak dijabetesa, krvno žilnih bolesti i drugih kroničnih nezaraznih bolesti . S druge strane stanovništvo južnih i zapadnih hrvatskih krajeva, kao i Međimurja češće koristi biljno ulje, jede više voća i povrća, manje soli hranu te manje jede kolače i rafinirane šećere. Razlike u prehrani primijećene su među spolovima ,s time da su nepovoljne prehrambene navike češće u muškaraca u svim područjima Hrvatske. Žene imaju zdravije prehrambene navike, naročito u u obalnom i brdsko- planinskom području.
Alkohol
Zabrinjava početak pijenja alkohola u sve mlađoj dobi. Rad iz Osijeka pokazuje da najveći dio adolescenata ima prvo iskustvo sa alkoholom u 7. i 8. razredu osnovne škole, a kao razloge za početak pijenja alkohola navode utjecaj prijatelja ,želju da se opuste, budu hrabriji, utjecaj obitelji i socijalne klime koja potiče pijenje alkohola.
Ponovno se pokazalo da u konzumaciji alkohola postoje značajne regionalne razlike u Hrvatskoj. Najveća učestalost pijenja alkohola je među muškarcima na istoku zemlje, a najmanja među muškarcima u brdsko planinskom području (8,8%). Najmanja potrošnja alkohola među ženama je na istoku (0,3%),a najveća na sjeveru zemlje (1,5%).
Zaključno
Napuštaju se tradicionalni načini prehrane, a prehrana sadrži sve više masti životinjskog porijekla, sve manje složenih ugljikohidrata i vlakana, uz porast ukupnog unosa energije.To utječe na visoke i sve više stope učestalosti pretilosti i dijabetesa tipa 2, što jako opterećuje zdravstveni fond u Hrvatskoj.
Jedino neprekidno osvješćivanje širokih slojeva stanovništva o razmjerima opasnosti može preokrenuti ove nepovoljne trendove, no to, nažalost, nije dovoljno prepoznato.
23.12.2015
