Nešto o šećernoj bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Šećerna bolest je stanje povišene razine glukoze (šećera) u krvi, koja je produkt razgradnje hrane koju unosimo u naš organizam. Krivac za povišenu glukozu je manjak inzulina. Inzulin je hormon koji regulira, odnosno „utjeruje“ glukozu u stanice tkiva, gdje glukoza stvara energiju. Ta nam je energija potrebna za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Šećerna bolest je stanje povišene razine glukoze (šećera) u krvi, koja je produkt razgradnje hrane,  koju unosimo u naš organizam. Krivac za povišenu glukozu je manjak inzulina. Inzulin je hormon koji regulira, odnosno „utjeruje“ glukozu u stanice tkiva, gdje glukoza stvara energiju. Ta nam je energija potrebna za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Gušterača luči inzulin i kada dođe do smetnji u lučenju ili transportu inzulina do stanične membrane, dolazi do nastanka šećerne bolesti. Svaki put , kad razina glukoze u krvi naraste iznad 10 mmol/l , višak glukoze počinje se „lijepiti“ na stjenke malih ali i velikih krvnih žila, te ih oštećuje. Oštećenja koja se događaju i nisu bolna, mogu ozbiljno narušiti rad organa u kojima se krvne žile nalaze. Najčešće pogođeni organi su oči, bubrezi, živčane stanice, srce i noge.

Te promjene nazivamo kroničnim komplikacijama šećerne bolesti. Dakle, treba spriječiti komplikacije a to možemo jedino pridržavanjem osnovnih principa liječenja i održavanjem glukoze u krvi do 9 mmol/l. Ukoliko su mjerenja razine šećera prije obroka vrijednosti se moraju kretati od 4 – 7 mmol/l . U  svijetu boluje više od 150 milijuna ljudi i taj se broj stalno stalno povećava. Kod nas u Hrvatskoj boluje više od 180.000 ljudi. Šećerna bolest je uzrok rane invalidnosti; vodeći je uzrok sljepoće u odraslih, a amputacije nogu su 15 puta češće nego zbog drugih uzroka.14.studeni je svjetski dan šećerne bolesti, a obilježava se od 1991 godine na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije i  Međunarodne dijabetičke federacije.  Taj dan je rođendan Fredericka Bantinga, koji je s Charlesom Bestom 1921godine u Kanadi otkrio inzulin.

To je otkriće spasilo milijune života. Da bismo i mi bili u tom broju, treba bolest na vrijeme prepoznati i adekvatno liječiti, jer ćemo samo tako postići zadovoljavajuću kvalitetu našega života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Dijabetologija

Epidemiologija šećerne bolesti tip 1

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Incidencija tipa 1 šećerne bolesti pokazuje značajne geografske, kalendarske, dobne i spolne varijacije. U bijelaca je viša stopa incidencije, nego u domorodačkim populacijama kao i u Aziji.

Dijabetologija

Iz nalaza krvi vidljivo je da je ukupni kolesterol 6,3, HDL 1,50…

Dijabetologija

Prehrambene navike i pojavnost dijabetesa u Hrvatskoj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Šećerna  bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi.

Dijabetologija

Šećerna bolest tipa 2

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Šećerna bolest je kronična neizlječiva doživotna progresivna bolest karakterizirana hiperglikemijom i poremećajima metabolizma zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina. S obzirom na prognozu.

Dijabetologija

Imam nizak tlak i nizak šećer, počnem se tresti i bude mi loše

Dijabetologija

Predijabetes-nedijagnosticirana bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Predijabetes, je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a traje 8-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji.

Dijabetologija

Šećerna bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolujete od šećerne bolesti ili poznajete nekoga tko je dijabetičar ? Vrlo vjerojatno je odgovor na ovo pitanje potvrdan, jer je šećerna bolest jedna od najčešćih bolesti u razvijenim zemljama.

Dijabetologija

Metformin je IN

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Metformin (dimetilbigvanid) sada ima neprikosnoveni status najpropisivanijeg antidijabetika u svijetu. Jednako je iznenađujuće, ili možda nije, da su njegovi korijeni biljni i da su rasli i na tlu.