Nešto o šećernoj bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Šećerna bolest je stanje povišene razine glukoze (šećera) u krvi, koja je produkt razgradnje hrane koju unosimo u naš organizam. Krivac za povišenu glukozu je manjak inzulina. Inzulin je hormon koji regulira, odnosno „utjeruje“ glukozu u stanice tkiva, gdje glukoza stvara energiju. Ta nam je energija potrebna za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Šećerna bolest je stanje povišene razine glukoze (šećera) u krvi, koja je produkt razgradnje hrane,  koju unosimo u naš organizam. Krivac za povišenu glukozu je manjak inzulina. Inzulin je hormon koji regulira, odnosno „utjeruje“ glukozu u stanice tkiva, gdje glukoza stvara energiju. Ta nam je energija potrebna za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Gušterača luči inzulin i kada dođe do smetnji u lučenju ili transportu inzulina do stanične membrane, dolazi do nastanka šećerne bolesti. Svaki put , kad razina glukoze u krvi naraste iznad 10 mmol/l , višak glukoze počinje se „lijepiti“ na stjenke malih ali i velikih krvnih žila, te ih oštećuje. Oštećenja koja se događaju i nisu bolna, mogu ozbiljno narušiti rad organa u kojima se krvne žile nalaze. Najčešće pogođeni organi su oči, bubrezi, živčane stanice, srce i noge.

Te promjene nazivamo kroničnim komplikacijama šećerne bolesti. Dakle, treba spriječiti komplikacije a to možemo jedino pridržavanjem osnovnih principa liječenja i održavanjem glukoze u krvi do 9 mmol/l. Ukoliko su mjerenja razine šećera prije obroka vrijednosti se moraju kretati od 4 – 7 mmol/l . U  svijetu boluje više od 150 milijuna ljudi i taj se broj stalno stalno povećava. Kod nas u Hrvatskoj boluje više od 180.000 ljudi. Šećerna bolest je uzrok rane invalidnosti; vodeći je uzrok sljepoće u odraslih, a amputacije nogu su 15 puta češće nego zbog drugih uzroka.14.studeni je svjetski dan šećerne bolesti, a obilježava se od 1991 godine na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije i  Međunarodne dijabetičke federacije.  Taj dan je rođendan Fredericka Bantinga, koji je s Charlesom Bestom 1921godine u Kanadi otkrio inzulin.

To je otkriće spasilo milijune života. Da bismo i mi bili u tom broju, treba bolest na vrijeme prepoznati i adekvatno liječiti, jer ćemo samo tako postići zadovoljavajuću kvalitetu našega života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

RTG pluća

RTG pluća i sinusa – molim savjet

Fekalna flora

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Inkontinencija

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Spermiokultura

Što govori nalaz spermiokulture?

Trudnoća

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Iz iste kategorije

Dijabetologija

Epidemiologija šećerne bolesti tip 1

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteIncidencija tipa 1 šećerne bolesti pokazuje značajne geografske, kalendarske, dobne i spolne varijacije. U bijelaca je viša stopa incidencije, nego u domorodačkim populacijama kao i u Aziji.

Dijabetologija

Prehrambene navike i pojavnost dijabetesa u Hrvatskoj

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteŠećerna  bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi.

Dijabetologija

Iz nalaza krvi vidljivo je da je ukupni kolesterol 6,3, HDL 1,50…

Dijabetologija

Šećerna bolest tipa 2

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠećerna bolest je kronična neizlječiva doživotna progresivna bolest karakterizirana hiperglikemijom i poremećajima metabolizma zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina. S obzirom na prognozu.

Dijabetologija

Predijabetes-nedijagnosticirana bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePredijabetes, je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a traje 8-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji.

Dijabetologija

Šećerna bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBolujete od šećerne bolesti ili poznajete nekoga tko je dijabetičar ? Vrlo vjerojatno je odgovor na ovo pitanje potvrdan, jer je šećerna bolest jedna od najčešćih bolesti u razvijenim zemljama.

Dijabetologija

Imam nizak tlak i nizak šećer, počnem se tresti i bude mi loše

Dijabetologija

Metformin je IN

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMetformin (dimetilbigvanid) sada ima neprikosnoveni status najpropisivanijeg antidijabetika u svijetu. Jednako je iznenađujuće, ili možda nije, da su njegovi korijeni biljni i da su rasli i na tlu.