Često se pri pregledu kože na nogama ili rukama opažaju pojedinačni smećkasti bezbolni čvorići lagano udubljeni koji mogu izgledati kao madež, pa pacijenti najčešće misle da se radi o madežu.
Takove tvorbe nisu madeži već se radi o dobroćudnom tumoru kože koji se naziva dermatofibrom. Zašto točno dermatofibromi nastaju na tijelu do danas se ne zna, ali se pretpostavlja da nastaju kao fibromatozna reakcija tijela na manju traumu, ubod insekta ili uraštenu dlaku.
Dermatofibomi su dobroćudne izrasline na koži i ubrajaju se u dobroćudne tumore kože. Histološki su građeni do vezivnog tkiva i stanica koje se nazivaju histiociti. Češći su u žena (oko četiri puta), nego u muškaraca, a iako mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi nešto su češći u mlađoj životnoj dobi. Čest su razlog pregleda jer radi svoje crvenkaste, smećkasto crvenkaste ili smeđe boje pobuđuju sumnju da li su doboćudni ili ne. Pošto su najčešće na nogama često rade sumju da li su madeži ili ne,a kao smećkasti čvorić na nozi mogu i estetski smetati.
Osim na nogama, često se viđaju na rukama i ramenima, dok su na trupu rjeđi. Za njih je tipično da se kao uvlače kada se koža nabire, pa postaju uvučeni i ispod razine kože u naboru. Izgledaju poput čvorića koji je veličine od nekoliko mm do 10 mm, smećkasto crvenkaste boje, lagano ljuskave površine kja je uvučena i najčeće se na koži pronađu jedan do dva i to na nozi ili ruci. Ako se na koži utvrdi više od petnaest dermatofibroma smatra se da se radi o multiplim ili mnogobrojnim dermatofibromima. Ovo nije čest nalaz na koži i opaža se u autoimunim bolestima, sistemskom lupusu, HIV i nekim hematološkim bolestima.
Dijagnoza dermatofibroma se postavlja pri kliničkom pregledu i palpacijom promjene kada se opaža smećkasti čvorić koji se uvlači. Od velike pomoći u dijagnostici je i dermatoskopija, koja je način pregleda promjena na koži uređajem koji se naziva dermatoskop i kojim se mogu analizirati i otkriti dobroćudni, maligni tumori kože i sve pigmentne tvorbe. Dermatofibromi imaju tipičan dermatoskopski nalaz koji ukazuje na centralno bijelo područje i okolnu pravilnu pigmentnu mrežu, pa se dermatoskopskim nalazom može vrlo točno utvrditi i dijagnosticirati.
Dermatofibromi ponekad svojim izgledom mogu podsjećati na mnogobrojne promjene. Najčešće na madež, bazaliom, spinaliom, melanom, metastatske tumore kože, plavi madež, Spitz naevus, pa je potreban oprez i ako postoji bilo kakova sumnja da se ne radi o dermatofibromu promjena se uklanja u cijelosti i šalje na patohistološku dijagnostiku kako bi se postavila pravilna dijagnoza. Tipičan dermatofibrom ne mora se uklanjati s kože, već se kao takav prati na koži, tj da li raste, mijenja se, svrbi. Poneke osobe smeta estetski pa se radi toga uklanja kirurškim putem u lokalnoj anesteziji, a inače ih nije potrebno operativno uklanjati. Ne bih preporučila da sami postavljate dijagnozu dermatofibroma, već bih savjetovala svakoj osobi kompetan pregled kože kako bi se utvrdilo da li imate dermatofibrome ili ne.
Ovakav pregled dobro je napraviti u bilo koje godišnje doba, ali svakako preporučujem prije odlaska na godišnje odmore i izlaganju suncu. Ako se utvrdi da imate dermatofibrom, liječnik će vam objasniti o kakovoj se promjeni radi i da to nije madež ili maligni tumor kože.
23.12.2015
