Iako su procesi rada danas sve sofisticiraniji i u mnogim strukama kompjuterizirani i dalje se vrlo često susrećemo s dijagnozom profesionalnog kontaktnog dermatitisa.
Iako su procesi rada danas sve sofisticiraniji i u mnogim strukama kompjuterizirani i dalje se vrlo često susrećemo s dijagnozom profesionalnog kontaktnog dermatitisa. Tijekom rada često smo izloženi različitim vanjskim čimbenicima koji mogu uzrokovati promjene na koži, a koje mogu biti tako dugotrajne i kronične da je svakako potrebno ustanoviti uzrok bolesti
Najčešće se promjene očituju kao kontaktni dermatitis, što govori da promjene nastaju na koži koja je bila u kontaktu sa uzročnom tvari. Ponekad problem može biti tako velik da sprječava obavljanje posla i zahtijeva promjenu radnih uvjeta i rada. Osobe najčešće same primijete da im u radim uvjetima nešto smeta, da promjene na koži ne prolaze i pokušavaju riješiti nastalu situaciju, no ako ne prolazi potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Profesionalni kontaktni dermatitis ne mora uvijek imati u pozadini alergiju na nešto, već može biti i nealergijskog podrijetla. Uvijek je uvjetovan vrstom posla i uvjetima rada, duljinom trajanja rada, primjenom različitih kemikalija i učestalošću kontakta. Također je vrlo važno koliko i kada je primjenjivana zaštitna odjeća, obuća i zaštitna sredstva.
Kontaktni profesionalni dermatitis najčešće nastaje na otkrivenim dijelovima tijela kao što je lice, vrat, podlaktice, šake, potkoljenice, no može nastati i na drugim dijelovima tijela.
Prema nastanku dijeli se na alergijski i nealergijski kontaktni dermatitis, te prema duljini trajanja na akutni ili kronični profesionalni kontaktni dermatitis.
Akutni nealergijski kontaktni dermatitis nastaje naglo i nakon kraćeg kontakta sa npr.kislinama, lužinama nakon čega se pojavljuje upala na koži, crvenilo i mjehuri, ali u pozadini zbivanja nije alergija. Kronični nealregijski dermatitis nastaje nakon dugotrajnog i ponavljanog djelovanja na kožu- npr. U radnika u građevinskoj industriji koji su u duljem kontaktu sa cementom i vapnom.
Alergijski kontaktni dermatitisi nastaju radi alergije na određene tvari kojima je radnik izložen tijekom rada.
Kako se postavlja dijagnoza kontaktnog dermatitisa?
Liječnik će nakon detaljnog razgovora sa oboljelim, pregledati kožu cijeloga tijela i preporučiti epikutano testiranje na standardnu seriju alergena i na profesionalne alergene. Tako je u radnika u kemijskoj industriji potrebno ispitati alergiju na kemikalije sa kojima je u kontaktu, zidari s vapnom, cementom, bojama, smolama i sl. frizerske struke s lakovima, bojama za kosu. Medicinski djelatnici s lateksom, sredstvima za dezinfekciju i sl. radnici u metalnoj industriji s različitim metalima, bojama i dr.
Nakon učinjenog epikutanog testiranja i dobivenih rezultata može se odlučiti da li je potrebna promjena radnog mjesta, procesa rada, nošenje dodatne zaštitne obuće i odjeće. Kontaktni dermatitisi se najčešće liječe lokalnim kremama koje sadrže kortikosteroide sa kojima se promjene na koži mažu određeno vrijeme. Vrlo je važna i svakodnevna njega kože kao i izbjegavanje uzročnih alergena.
Prije odluke za specifično radno mjesto preporučuje se provjeriti da li postoje alergije ili stanja koja mogu otežavati obavljanje posla, pogotovo ako je osoba sklona alergijama ili ako je u obitelji već bilo sličnih bolesti.
23.12.2015
