Konzervansi su danas vrlo zastupljeni, pa ih nalazimo u hrani, pićima, kozmetičkim proizvodima, ljekovima i dr. Potrebni su u kozmetičkim proizvodima jer se kozmetički proizvodi bez konzervansa brzo kvare i u njima se mogu razmnožavati gljive, bakterije i plijesni.
Konzervansi imaju baktericidno i fungicidno djelovanje i time produžuju trajnost proizvoda.
Od 20 godina prošlog stoljeća kao konzervans u kozmetičkoj industriji primjenjuje se paraben i jedan je od najeftinijih konzervansa koji se primjenjuje za produženja roka trajanja krema, pudera, rumenila, parfema, maskara i dr. Za paraben se godinama mislilo da je neškodljiv i siguran konzervans koji se nakon nanošenja na kožu vrlo brzo upija, metabolizira u organizmu i izlučuje urinom.
Parabena ima više vrsta, ali su najčešće korišteni methylparaben, ethylparaben, propylparaben i butylparaben. Kada se koristi jedan ester u formulaciji, dopuštena maksimalna koncentracija je 0,4%, dok je za smjesu estera najviša dopuštena vrijednost 0,8%. Najčešće korišten je metilparaben koji se dugo koristi u kozmetičkoj industriji jer ne iritira normalnu i zdravu kožu. Kontaktni dermatitisi na parabene najčešće nastaje na oštećenoj i iritiranoj koži i na onoj koja je već imala neki kožni problem.Da je ovaj konzervans neškodljiv za zdravu kožu, smatralo se do 2002 godine kada su Byford i sur. otkrili visoku koncentraciju parabena u tkivu raka dojke. To je izazvalo mnogobrojna istraživanja i kontroverze u kozmetičkoj industriji. Kao veliki val informacija se širila kroz medije i ozbiljno uzdrmala mišljenje o tome koliko je kozmetika zdrava ili ne i što je to zdrava kozmetika.
Mnogobrojna istraživanja potvrdila su da metil paraben ima i slab estrogenski učinak pa se je nastojalo pronaći diriketnu vezu u njezi pazuha tj. u izbrijavanju pazuha i korištenjem dezodoransa i roll- ona koji sadrže parabene i nastajanje raka dojke.
Pojedina istraživanja su dokazala da metilparaben prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti uzrokuje preuranjeno starenje kože i u ekstremnim slučajevima povećava rizik od nastanka malignih tumora kože.Također je dokazano da malena količina melitparabena ne djeluje štetno na zdravlje, ali stalnom i dugotrajnom uporabom nastaje kumulativno djelovanje. Dječja koža može jače reagirari na konzervanse, kao i koža starijih osoba i oštećena koža. Godinama se pričalo o štetnim parabenima koje treba izolirati iz kozmetike, no sada je njihova zabrana postala i službena! Danska je postala prva zemlja Europske Unije koja je odlučila zabraniti dječju kozmetiku koja sadrži parabene, za primjenu kod djece mlađe od 3 godine.
Europska komisija je u rujnu 2014 godine donijela mnogobrojne zabrane u vezi primjene konzervansa u kozmetičkoj industriji. Donesenim mjerama Komisija ograničava maksimalnu koncentraciju dvaju konzervansa – propilparabena i butilparabena – te se trenutačno dopuštena granica od 0,4 % kad se upotrebljava pojedinačno i 0,8 % kad se miješa s drugim esterima mijenja na 0,14 % kad se upotrebljava pojedinačno ili u kombinaciji.Zabranjuje se upotreba navedenih konzervansa u proizvodima namijenjenima području pelena djece mlađe od tri godine.
Komisija je zabranila mješavinu metilkloroizotiazolinona i metilizotiazolinona (MCI/MI) u proizvodima koji se ne ispiru, poput krema za tijelo. Mjera je namijenjena smanjenju rizika od kožnih alergija i njihove učestalosti.Zabranila upotrebu pet drugih parabena u kozmetičkim proizvodima: izopropilparabena, izobutilparabena, fenilparabena, benzilparabena i pentilparabena.
Sve je ovo poraknulo razmišljanja kako konzervansi djeluju na ljudsko zdravlje. Osim, toga sve veći broj ljudi koji su alergičkina kozmetiku zahtijevaju sve veću pažnju o tome što se nanosi na kožu. Svakako da se dermokozmetičke linije danas više ne zadrže paraben i zamjenjuju ga drugim konzervansima za koje se danas misli da nisu škodljivi.
Samom ambalažom proizvoda određene dermokozmetičke linije nastoje biti sterilne kako bakterije ne mogu ulaziti u tube i time smanjuju koncentraciju konzervansa koja im je potrebna.U sterilinim dermokozmetičkim proizodima patentirani su zatvarači koji ne puštaju zrak i onečišćenja, pa je sterinost proizvoda osigurana i konzervansi nisu potrebni. Smatra se da su kozmetički proizvodi budućnosti oni koji su bez konzervansa i koji ostaju sterilni cijelo vrijeme primjene.
O djelovanju konzervansa na kožu i ljudsko zdravlje sigurno će se znati godinama sve više pogotovo i time što je javnost o njima dobro informirana, a proizvođači kozmetike, dermokozmetike i ekološke kozmetike nastoje postiči što bolje i zdravije proizvode za njegu i uljepšavanje kože.
23.12.2015