Sve je veći broj osoba koji dolaze dermatologu radi dermatoskopije madeža i vrlo često im nije jasno što je to, kako dermatoskopski pregled izgleda i zašto je potreban. Dermoskopija je novija neinvazivna dijagnostička metoda u medicini koja služi za praćenje pigmentnih promjena kože i omogućava otkrivanje morfoloških struktura koje nisu vidljive golim okom.
Sve je veći broj osoba koji dolaze dermatologu radi dermatoskopije madeža i vrlo često im nije jasno što je to, kako dermatoskopski pregled izgleda i zašto je potreban.
Dermoskopija je novija neinvazivna dijagnostička metoda u medicini koja služi za praćenje pigmentnih promjena kože i omogućava otkrivanje morfoloških struktura koje nisu vidljive golim okom. Dermoskopija se primjenjuje u pregledu pigmentnih i drugih promjena na koži ručnim dermoskopom, stereomikroskopom, kamerom ili digitalnim imaging sistemom. Povećanja variraju u prosjeku od 6 do 40 puta. Dermoskopija je neinvazivna, relativno jednostavna dijagnostička pretraga.
Najprimjenjivaniji dermoskop je ručni dermoskop koji ima povećanje 10 puta. To je maleni uređaj sa kojim se obasja promjena na koži i poveća te se promatra i anlizira. Pomaže u razlikovanju melanoma od dobroćudnih melanocitnih promjena, vaskularnih lezija, seboroičke keratoze i pigmentiranog bazalioma.
Dermatoskopska dijagnoza pigmentnih lezija kože bazirana je na različitim analitičkim primjenama ili algoritmima kao što su analiza strukture, ABCF pravilo i lista od sedam točaka.
Dermatoskopijom se analiziraju pigmentne promjene kože ( madeži, tumori kože, melanom i dr.) i može se zaključiti da li je neka promjena na koži opasna ili ne, te da li ju je potrebno operirati ili ne. Dermatoskopija kao metoda pomaže dermatovenerologu u njegovom svakodnevnom radu i postavljanju točne dijagnoze. Tijekom ovog pregleda liječnik pregleda cijelu kožu ( od vlasišta do tabana ) na osnovu čega zaključuje da li je potrebno promjenu na koži operirati i učiniti patohistološku analizu, ili ju je potrebno pratiti uz redovne kontrole.Osim ručnog dermatoskopa koriste se i kompjutorizirani sustavi i kamere.
Sama analiza kože i promatranje kože nije novost u medicini, te se ovdje e u kratkom povijesnom pregledu navodi razvoj dermatoskopije kroz stoljeća:
1663-J.c.Kohlhaus: prvo promatranje ploče nokta sa mikroskopom
1879-C. Heuter: analiza krvnih žila sluznice usta sa mikroskopom
1893-G.Unna: prvi puta je korišten naziv»dijaskopija»sa imerzijom i staklenom pločicom u bolesnika sa Lupusom
1916-C.Zeiss: proizveden je prvi binokularni dermatoskop
1920-I.Saphier: prvi pojam»dermatoskopija» u opisu kapilara normalne i patološki promijenjene kože
1933-H.Hinselmann:primjena kolposkopije za dijagnozu kožnih ulkusa i tumora
1951-L.Goldman: analiza madeža i melanoma korištenjem različitih monookularnih instrumenata
1958-L.Goldman: proizveden prvi prenosivi dermatoskop
1981-P.Fritsch i R.Pechlaner: Benigne i maligne kožne promjene i diferencijacija osnove različitih čimbenika pigmentne mreže
1987-H.Pehamberger et al.: Uvod u osnovnu analizu i dijagnozu pigmentnih lezija kože.
1989-H.P.Soyer et al.: Dermoskopski kriteriji kolerirani sa histopatološkim strukturama
1990-F.A.Bahmer et al.:Terminologija u površinskoj mikroskopiji bazirana na consensus Meetin of Comittee on Analytical Morpholoy of the Arbeisgemeinschaft Dermatologische Forschung held in Hamburg in November 1989
1991-J-Kreusch and G.Rassner: Prvi atlas iz dermatoskopije
1994-W.Stolz et al.: Primjena ABCD pravila u dermatoskopiji- nova praktična metoda u ranom otkrivanju melanoma
1998-g.Argenziano et al.: Uvod u algoritme za detekciju melanoma zvanu lista od 7 ločaka
I kao zaključak je bitno: dermatoskopija je metoda koja pomaže u ranom otkrivanju melanoma, pomaže u praćenju i otkrivanju displastičnih madeža kože i smanjuje broj nepotrebnih kirurških zahvata na koži.
23.12.2015
