Alergije mogu nastati već u ranoj dobi i biti prisutne tijekom cijelog života, u većoj ili manjoj mjeri. Hoće li se to razviti kod svake osobe, uvelike ovisi i o nasljednim čimbenicima. Ako je obiteljska anamneza pozitivna na atopijski dermatitis, respiratorne alergije i alergije na hranu, veća je vjerojatnost da će alergijski odgovor organizma biti izraženiji.
Poznato je da je kikiriki snažan alergen ako ga dijete konzumira u ranoj dobi te da takva alergija može trajati cijeli život. S druge strane, na pojedine alergene organizam tijekom života može prestati reagirati jer ih više ne prepoznaje kao prijetnju. Imunološki sustav se tijekom života mijenja, kao i naša izloženost različitim alergenima.
Izbjegavanjem uzročnih alergena u prehrani alergijske reakcije mogu se smanjiti ili nestati, što je osobito moguće u odrasloj dobi. Primjerice, ako je osoba alergična na jagode, izbjegavanjem te namirnice neće dolaziti do ponavljanja alergijske reakcije. U dječjoj dobi to se najčešće odnosi na izbjegavanje kikirikija i drugih uzročnih alergena.
Prehrana u 21. stoljeću sadrži sve više šećera, umjetnih boja, mirisa, pojačivača okusa i konzervansa, što može povećati propusnost crijeva i otvoriti put razvoju alergija. S druge strane, izbjegavanje pretjerano sterilnog okoliša te boravak na otvorenom doprinose jačanju imunološkog sustava i mogu pomoći da organizam „preraste“ alergijski odgovor, odnosno da se alergije s vremenom smanje ili nestanu.
Kod žena menopauza može biti osjetljivo razdoblje u kojem se alergijski odgovor može pojačati, pa je važno dodatno jačati imunološki sustav kroz tjelovježbu, dovoljan san i zdravu prehranu. Alergije se mogu ublažiti i jačanjem crijevnog mikrobioma uz pomoć prebiotika, probiotika i prehrane bogate vlaknima.
Alergijske reakcije kože na određene alergene također se mogu mijenjati tijekom života. Tako se atopijski dermatitis, koji se javlja u ranom djetinjstvu, može tijekom puberteta potpuno povući, ali se može i ponovno pogoršati, kao i reakcije na pojedine alergene.
Jedan od primjera alergije koja može trajati cijeli život jest alergija na prirodnu gumu, odnosno lateks. Ova reakcija nastaje nakon kontakta s proizvodima koji sadrže lateks, poput rukavica ili kondoma, ali i udisanjem prašine koja sadrži čestice lateksa.
Kako bi se utvrdila alergija na određeni alergen, određuje se razina ukupnih IgE protutijela te specifičnih protutijela za pojedini alergen. Često se može raditi i o intoleranciji na hranu, odnosno nepodnošenju određenih namirnica, a da se ne radi o pravoj alergiji. Primjer takve reakcije je nepodnošenje laktoze u mlijeku zbog nedostatka enzima laktaze, što uzrokuje bolove u trbuhu, nadutost i proljev, ali nije riječ o alergijskoj reakciji. Za dijagnostiku se provode alergološka testiranja ili testovi intolerancije na hranu.
U liječenju alergijskih bolesti primjenjuje se hiposenzibilizacija. Ona se provodi ponavljanom primjenom alergena na koje je osoba preosjetljiva, u obliku standardiziranih alergenskih ekstrakata, u postupno rastućim dozama. Primjenjuje se putem potkožnih injekcija, kapi, tableta ili otapanjem ispod jezika. Ovakav oblik liječenja može trajati nekoliko godina i ne provodi se u trudnica, osoba s autoimunim bolestima i malignim bolestima. Ovim postupkom organizam se postupno navikava na alergen i razvija toleranciju.
U prevladavanju alergija vrlo je važno smanjiti stres i ojačati imunitet, osobito jačanjem crijevne sluznice i mikrobioma. U liječenju su učinkoviti i antihistaminici, koji se mogu uzimati u različitim oblicima i tijekom razdoblja koje odredi liječnik.
9.4.2026