Burnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života.
Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, ali se može razviti i zbog kućanskih i roditeljskih obaveza, skrbi za bolesne članove obitelji ili intenzivnih školskih zahtjeva.
Kako nastaje?
Pod dugotrajnim stresom tijelo stalno luči „hormone stresa“, što s vremenom iscrpljuje organizam. Mozak radi u „survival modu“, smanjuje se motivacija, koncentracija i osjećaj zadovoljstva poslom.
Glavni simptomi:
1. Iscrpljenost
kronični umor
nedostatak energije
teško buđenje i oporavak
2. Emocionalne promjene
razdražljivost
anksioznost
osjećaj praznine ili apatije
3. Promjene u ponašanju
pad produktivnosti
izbjegavanje obaveza
distanciranje od kolega, prijatelja ili obitelji
Tko je u riziku?
zdravstveni i socijalni radnici
učitelji, odgojitelji, policajci
menadžeri i zaposlenici s velikom odgovornošću
roditelji male djece
studenti u intenzivnim razdobljima učenja
Rizik raste kada osoba radi previše, nema jasne granice između posla i privatnog života ili ima visoka očekivanja od sebe.
Kako se burnout liječi?
Prvo je potrebno usporiti, smanjiti obaveze i osigurati dovoljan san. Razgovor sa psihologom ili psihoterapeutom pomaže u razvoju zdravijih strategija nošenja sa stresom. Ponekad je potrebno preurediti radne zadatke, uvesti pauze, bolje planirati dan ili otvoreno razgovarati s poslodavcem. Redovita fizička aktivnost, zdrava prehrana i boravak na zraku ubrzavaju oporavak.
Može li se burnout spriječiti?
Da – ključ je u ravnoteži.
radite pauze tijekom dana
postavite jasne granice radnog vremena
njegujte hobije i društvene kontakte
redovito koristite godišnji odmor
naučite prepoznati prve znakove umora
Burnout nije prolazni umor nego stanje koje treba shvatiti ozbiljno. Pravodobno prepoznavanje i briga o mentalnom zdravlju mogu spriječiti dugotrajne posljedice i vratiti kvalitetu života.
24.11.2025
