Što znači Holter EKG nalaz s čestim VES-ovima nakon ranije urađene ablacije srca?

Zdravo
Rado bih da čujem mišljenje za sljedeće Holter ekg zapise, urađena je RF ablacija srca 2019.g.

Supraventrikularni.
RR, QT
843|JEDNOSTAVAN
Praćenje pacijentice SULEJMANE ŠAHINOVIĆ trajalo je 24 sata i 13 minuta.
Prosječna frekvencija srca bila je 84 otkucaja u minuti. Minimalna prosječna frekvencija srca bila je 51 otkucaj u minuti 16.09.2025. u 07:04. Maksimalna prosječna frekvencija srca bila je
139 otkucaja u minuti 15.09.2025.
u 14:34.
Ventrikularni rezultati
: Ukupno je bilo 843 (0,69%) otkucaja. To je uključivalo 843 (100%) pojedinačnih otkucaja.
Supraventrikularni rezultati:
ST epizode.
Maksimalna ST depresija bila je -5,56 mm 15.09.2025. u 14:34 u kanalu CH3. Maksimalna ST elevacija bila je 3,46 mm 15.09.2025.

Datum:
24-satni Holter EKG monitoring:
Analiziran je EKG Holter monitoring u trajanju od 34g4min, osnovni ritam je sinusni sa prosjetnom kosom frekvencijom od 96 u minuti.
Registryje se min.fr 59 u minuti u 07h19min imax. fr155 u minuti u 14h53 min kao sinusna tanikardija
registrira se 10680 pojedinačnih, monoformin VES (5, 69% otkucaja) 23 epizode VES bigeminie 24 epizode VES tgeminne
tahikardije (>-100/min. registrira se trajanje 2h47 minuta( 8, 52 ukupnog trajanja (efuewus
Signifikkantna) diôslokacija ST segmenta(>3mm) kao – prolongacija RR intervala[>2.2 sec.se ne registruje
10.06 2025 09:50|

11.11.2025

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

U prvom nalazu Holtera srca registrira se pravilan srčani ritam uredne frekvencije uz 843 pojedinačne ventrikularne ekstrasistole što nije značajno velik broj. Međutim, u nalazu se navodi značjno “spuštanje” ST spojnice 5,56mm u 14,34h kad je u Holteru i registrirana najviša srčana frekvencija. To nije pouzdan nalaz koji bi mogao ukazivati na smanjenu koronarnu cirkulacija. Ipak, iziskuje da se učini barem ergometrija, pdnosno test opterećenja. Naime, u tom nalazu kardiolog ne navodi da li bolesnik imau tom trenutku kakve simptome i koliko dugo se registrira ova ST denivelacija.

U drugom nalazu Holtera srca pravilan je srčani ritam, ali nešto veće prosječne frekvencije (96/min) i postoji velik broj ventrikularnih ekstrasitola. Također se navodi i tahikardija, ali nije navedeno koji oblik tahikardije (u 2,47h). U ovom nalazu navedeno je da nema značajne denivelacije ST spojnice. Zbog značajnog broja ventrikularnih ekstrasitola potrebna je daljnja obrada srca  kako bi se ustanovio uzrok ovih poremećaja srčanog ritma i odrediti najbolji oblik liječenja.

Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]