Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

Poštovani,

Imam 27 godina i pri trčanju ili nekom naporu puls mi ide u 4. Ili 5. zonu.
Primjerice, trčala sam 10,4 km – 6:22 pace (1h i 6 min), a avg heart rate mi je bio 192 bpm.
Ja generalno ne osjetim simptome odnosno da mi je toliko loše nakon, štoviše mogla bi još. Također, nisam neaktivna osoba i dnevno puno hodam iu pokretu sam i skoro svaki dan napravim 10k+ koraka.

Ne, zabrinjava me što mi preko noći prosječni puls bude 50-55. Osjećam lupanje srca, ali ne znam jel to strah ili stvarno može biti neki problem sa srcem. Ne bolujem od visokog tlaka niti nikakvih teških bolesti, štoviše imam dosta nizak tlak.

Trebam li se zabrinuti i što mi od pretrage preporučate? Ekg mi je uredan kad sam ga nedavno radila.

25.9.2025

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kod maksimalnog opterećenja ostvarili ste maksimalnu srčanu frekvenciju za svoju dob (192/min). Varijacije srčane frekvencije su kod vas uredne.

Ukoliko se osjet lupanja srca ne mora uvijek biti povezan s nekim oblikom poremećaja srčanog ritma. Kako biste bili mirni i odgnali strahove, učinite 24h Holter srca koji će objektivno snimiti EKG u svim vašim aktivnostima. Provjerite i krvnu sliku, razinu željeza u krvi i hormone štitnjače uz TSH.

Pozdrav

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Osjećaj nedostatka zraka bez bolova u prsima – moguće srčane ili plućne tegobe?

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]
24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]
Pregledi

Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 1. Dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteVažno je naglasiti da indikaciju za pojedine pretrage treba dati internist-kardiolog koji zna što od pojedine pretrage očekuje i kako bi se smanjili eventualni rizici.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati povremenu vrtoglavicu, umor i slabost nakon ustajanja unatoč urednim nalazima i terapiji za tlak?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]
Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]
Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]
Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]
Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Kardiologija

Što znači rendgenski nalaz ošita i srčano-žilne sjene?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]