Može li povremeno lupanje ili titranje s lijeve strane prsa, osobito pri naglom pokretu, bez drugih ozbiljnih simptoma, biti povezano s anksioznošću i stresom, ili bi ipak trebalo dodatno ispitati uzrok s obzirom na trajanje tegoba?

Pozdrav!
Imam problem već godinu dana i voljela bih da mi objasnite što bi to moglo biti.
Osjetim ujutro, ali i ne samo ujutro nego ponekad i popodne, da mi nešto lupi jednom s lijeve strane grudi ili kao da zatitra, kao što mišić na nozi zatitra. Pogotovo kada napravim neki nagli pokret. Osjećaj je jako neugodan.
Od drugih simptoma nemam neke značajne simptome, kao mučnina ili da mi trne ruka.
Osjetim da podrigujem dosta tokom dana, imam titranje mišića, ali samo u nogama, i paukove vene.
Tlak uredan, mjerim ga više puta dnevno, otkucaji između 70 i 90, masnoća 4.4, štitnjača u redu, ali imam nedostatak vitamina D i gustu krv, ali ne jako – nisam dobila nikakvu terapiju.
Doživjela sam veliki stres prošle godine kada mi je sestra umrla od embolije pluća i od tada mi se to svakodnevno događa.
Inače sam jako anksiozna osoba, a otkad mi se to desilo sa sestrom, još i više.
Molim vas, pomozite mi odgovorom.

29.7.2025

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Tegobe koje ponekad osjetite u grudima mogu ukazivati na povremene “srčane preskoke”. Da bi se točno ustanovilo o čemu se radi treba napraviti osnovni EKG, 24h Holter srca, UZV srca. Moguće da je sve navedeno posljedica stresa kojeg ste doživjeli. Kako vam je sestra umrla od plućne embolije, savjetujem da se javite kardiologu kako bi vas pregledao, učinio navedene pretrage i uputio vas na laboratorijsku analizu krvi  radi isključivanja nasljedne predispozicije za tromboemboliju (trombofilija).

Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?