Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza visokog stupnja (subtotalna okluzija) te se na osnovu kliničkih simptoma i srčanih markera odlučuje na koronarografiju i eventualno perfuziju. STEMI se definira kao novonastala ST elevacija u dva susjedna odvoda ≥ 1 mm u svim odvodima osim V2-V3 (muškarci ≥ 2 mm, žene ≥ 2,5 mm).

U najvećem broju slučajeva pacijenti dolaze zbog žestoke boli u prsnom košu (stenokardija), koja se pojavljuje uz mogući napori/ili stres, ali može i bez toga. Bol ima karakter pritiska, pečenja, stezanja iza prsne kosti ili u žličici, a može se širiti i u vrat, donju čeljust i lijevu ruku. Međutim, može se širiti i u oba ramena, obje ruke i u leđa. Uz bol često se javlja strah, nemir, hladni znoj i vlažni dlanovi. Pacijenti koji boluju od dijabetesa ne moraju imati prisutnu bol zbog neuropatije već samo kratki dah, umor, palpitacije, sinkopu, a kod infarkta donje stijenke često se javlja mučnina i/ili povraćanje. Diferencijalno dijagnostički treba razmišljati i o nekoronarnim bolestima srca (disekcija aorte, perikarditis, miokarditis), mišićno-koštanim problemima, bolestima pluća (emboliji pluća, upali pluća, pneumotoraksu, maligna bolest pluća), bolestima GI organa (GERB, ulkusna bolest, ezofagitis, žučni kamenci, upala žučnih vodova, pankreatitis), bolesti bubrega (kamenci, hidronefroza) te na kraju i psihičkim smetnjama.

Zlatni standard dijagnoze AKS su 12 kanalni EKG i srčani markeri (troponin).

Nakon postavljanja sumnje na AIM, odmah treba pozvati hitnu službu. Zatim slijedi kratki fizikalni pregled uz sljedeće postupke:

  1. EKG unutar 10 min
  2. otvaranje venskog puta
  3. mjerenje saturacije kisika pulsnim oksimetrom (kisik 2-4 l/min ako je saturacija<90%)
  4. Acetilsalicilna kiselina (ASK) 300 mg prožvakati, nitroglicerin pod jezik 0,4 mg svakih 5 min (ne kod RR<100 mm Hg, c/p <100/min, inferiornog infarkta (II, III, aVF), oprez-muškarce pitati jesu li uzeli lijek protiv erektilne disfunkcije što može dovesti do naglog pada tlaka).
    5.klopidogrel 600 mg (8 tbl kod STEMI-ja) i 300 mg (4 tbl kod NSTEMI-ja) ili tikagrelor 180 mg
  5. morfij 4-8 mg iv samo ako je bol jaka
  6. benzodiazepine treba primijeniti u jako anksioznih pacijenta. Prvih 60 min je kritično te se bolesnik unutar 60 min treba zbrinuti na kardiološkog intenzivnoj skrbi.

Mjere sekundarne prevencije nakon bolničkog liječenja imaju zadaću sprječavanje recidiva i kasnijih komplikacija. One obuhvaćaju promjenu životnog stila, umanjivanje čimbenika rizika (regulacija tjelesne težine, prestanak pušenja, tjelesna aktivnost, uzimanje omega 3 masnih kiselina u ribi i ribljim proizvodima ili u tabletama), regulacija krvnog tlaka-cilj 130/80, regulacija razine kolesterola, upućivanje na kardiološku rehabilitaciju te farmakološku terapiju. Farmakološka terapija nakon izlaska iz bolnice uključuje SAAB: visoka doza statina (cilj LDL<1,8 mmol/l), acetilsalicilnu kiselinu (doživotno), klopidogrel tijekom 12 mjeseci nakon PCI-ja kao dio dvojne antiagregacijske terapije, ACE-inhibitori ili sartani te beta-blokator.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Novo pitanje

Obiteljska medicina shutterstock_2550479385

Neuralgija trigeminusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeuralgija trigeminusa je kronični neurološki poremećaj koji se očituje iznenadnim, vrlo jakim bolovima u području lica. Smatra se jednom od najintenzivnijih bolnih senzacija koje čovjek može doživjeti. Iako nije životno ugrožavajuća, značajno narušava kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje oboljelih. Bolest je relativno rijetka, ali se najčešće javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi, češće kod […]

Obiteljska medicina shutterstock_694541035

Aftozni stomatitis u djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Obiteljska medicina ZB (8)

Brunout sindrom

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBurnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života. Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, […]

Obiteljska medicina ZB (7)

Bronhiolitis

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBronhiolitis je virusna infekcija donjih dišnih puteva, najčešće uzrokovana RSV-om (respiratornim sincicijskim virusom). Najviše pogađa dojenčad i djecu do 2 godine, osobito tijekom zime. To je jedan od najčešćih razloga hospitalizacije u prve dvije godine života. Virus uzrokuje upalu i oticanje sitnih dišnih puteva (bronhiola) te stvaranje gustog sekreta. Zbog toga dijete teže diše, brže […]

Obiteljska medicina

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?