Antimikrobni lijekovi ključni su za liječenje infekcija uzrokovanih mikroorganizmima. Prema djelovanju, dijele se na:
- Antibiotike (za bakterijske upale),
- Antimikotike (za gljivične infekcije),
- Antivirotike (za virusne infekcije),
- Lijekove protiv parazitskih infekcija.
Njihova ispravna uporaba spašava milijune života. Međutim, nepravilna upotreba stvara ozbiljan problem – antimikrobnu rezistenciju (AMR).
Povijest antibiotika
Prvi antibiotik, penicilin, otkrio je Alexander Fleming 1928. godine, što je označilo početak masovne proizvodnje i kliničke primjene. Tijekom 20. stoljeća, otkriće drugih antibiotika značajno je smanjilo smrtnost uzrokovanu infekcijama, posebno tijekom ratova.
Što je antimikrobna rezistencija (AMR)?
AMR nastaje kada mikroorganizmi, posebno bakterije, razviju otpornost na lijekove koji su ih prethodno uništavali.
Posljedice antimikrobne rezistencije uključuju:
- Neizlječive infekcije,
- Dulji boravak u bolnici
- Širenje bolesti
- Potencijalno smrtonosne ishode.
Uzroci antimikrobne rezistencije uključuju:
- Prekomjernu i nepotrebnu uporabu antibiotika
- Prekid terapije prije vremena
- Neadekvatnu uporabu antibiotika u veterini.
Rezultat je pojava superbakterija otpornih na više antibiotika, poput MRSA (Methicillin-resistant Staphylococcus aureus). Godišnje, AMR izravno uzrokuje smrt 1,3 milijuna ljudi, dok doprinosi smrti dodatnih 5 milijuna.
Svjetski izazov
AMR se nalazi među 10 najvećih prijetnji javnom zdravlju. Procjenjuje se da će do 2030. uzrokovati gospodarske gubitke od 3,4 trilijuna dolara godišnje. Ovaj problem nema granice i može pogoditi svakoga – od rutinskih operacija do liječenja kroničnih bolesti.
Što se dešava kada se antibiotici zloupotrijebe?
Zlouporabom antibiotika bakterije poput Escherichie coli i Staphylococcus aureus postaju otporne, što rezultira potrebom za skupljim i manje učinkovitim lijekovima. Slična situacija javlja se i kod gljivica poput Candide auris ili uzročnika tuberkuloze i malarije.
Pravilna upotreba antibiotika
- Antibiotike smije propisivati isključivo liječnik
- Terapija se provodi prema uputama, u pravilnim razmacima i bez prekidanja
- Antibiotik se ne dijeli s drugima i pije se do kraja propisane terapije, ne do nestanka simptoma
- Ostatke antibiotika treba predati u ljekarnu, a ne bacati u smeće ili odvod
- Uzimanje probiotika tijekom i nakon terapije smanjuje probavne smetnje
Idealno, propisivanje antibiotika trebalo bi se temeljiti na antibiogramu koji identificira uzročnika.
Što možemo učiniti?
- Spriječiti nepotrebnu uporabu antibiotika.
- Osvijestiti štetnost nepravilne upotrebe.
- Smanjiti širenje infekcija kroz higijenske mjere.
- Promicati odgovornu upotrebu antibiotika u veterini.
- Edukacija i osvješćivanje kroz kampanje poput Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.
Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW 18. do 24. studenoga) i Europski dan svjesnosti o antibioticima (18. studenoga) su dio europske i globalne kampanje koja se obilježava svake godine.
Ključne poruke
Prema podacima, čak 75% antibiotika koristi se za infekcije dišnih puteva, najčešće uzrokovane virusima, gdje antibiotici nisu učinkoviti. Pravilnim postupanjem možemo usporiti razvoj otpornosti i očuvati učinkovitost antibiotika za buduće generacije.
Koristimo antibiotike odgovorno – budućnost zdravlja ovisi o nama!
19.11.2024
