Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Pozdrav imam jedno pitanje nedavno sam na internetu citao nesto o vodi i procitao sam da pisr kako osobe koje unose previse tecnosti tj vode dnevno da to ne valja za srce dali je to tocno?Ja imam 21 godinu unazad 10 godina svaki dan po 5 litri vode popijem nikad nikakvih problema nije bilo

4.11.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Bubrezi su glavni organi putem kojih se regulira ravnoteža tekućine u organizmu. Ukoliko se unosi previše vode u organizam, može doći do poremećaja elektrolita, osobito sniženja razine natrija. Ukoliko se snizi natrij ispod razine normale, to može biti opasno za funkcioniranje srca i mozga. Veći unos vode je potreban kad se više gubi tekućine zbog pojačanog znojenja, te u nekim bolesnim stanjima.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Voda

Ljeto i unos tekućine: što i koliko dijete treba piti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Voda je čarobni napitak bez kojega nema života. Uslijed visokih ljetnih temperatura povećava se potreba organizma za vodom. Odrasli se lako mogu osloniti na osjet žeđi kako bi znali koliko im je vode potrebno, ali djeca se često zaigraju i zaborave piti, pa roditelji moraju biti ti koji će osigurati da dijete na vrijeme dobije […]

Upala

Možete mi pojasniti ove vrijednosti analize mokraće?

Dehidracija

Hipertemija i dehidracija – što moramo znati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U posljednje vrijeme mnogo se priča o nezapamćenim vrućinama. Koliko su nezapamćene ne znam pouzdano jer nas sjećanje starijih često demantira u pogledu pridjeva „nezapamćene“. U svakom slučaju, idealna temperatura okoline za fiziološko funkcioniranje ljudskog tijela je oko 20-22°C. Možemo reći da je ovo ljeto vrijeme toplinskih valova kad je dnevna temperatura, i po nekoliko […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]