Tahikardija – koliko je to opasno?

Poštovani,
imam 30 godina i česte palpitacije. Radila sam EKG, UZV srca, hormone štitnjače. Sve je u redu. Nosila sam i holter 24h i pokazuje oko 100 ektopičnih otkucaja, ali dnevni prosjek otkucaja je malo veći, 90/min.
Inače sklona sam tahikardijama i jako brzo mi puls naraste, nakon vrlo malo aktivnosti dođe do 130. A nakon neke jače kardio aktivnosti i oko 180 bude.
Par puta se dogodilo da mi je skočio i oko 200 bez ikakvog razloga, kao da ga je potaknuo taj nepravilni otkucaj.
Slučajno sam naišla na članak o neprikladnoj sinusnoj tahikardiji i točno nekako opisuje moje simptome, pa me zanima da li to može biti to i koliko je opasno bez terapije?
Puno hvala!

2.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Ukoliko osjećate lupanja srca i pri tome u mirovanju imate srčanu frekvenciju veću od 100/min, treba razmotriti da vam kardiolog uvede minimalnu dozu beta blokatora. Međutim, treba vidjeti u nalazu holtera da li su promjene srčane frekvencije primjerene vašim aktivnostima ili je u mirovanju učestalo srčana frekvencija iznad 100/min što ukazuje na sinusnu tahikardiju. Trebate učiniti i ergometriju i provjeriti razinu željeza u krvi.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Trebam li uz postojeću terapiju dodati još lijek navečer zbog povišenog noćnog tlaka?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li povećanje lijeve pretklijetke na UZV-u srca razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]