Poštovani,

Imam 28. godina i već dugo godina imam problema sa probavom, utvrđeno je da ne mogu probavljati laktozu pa sam to izbacio potpuno, imam gastritis pa i oko toga pazim oko ishrane itd. Uglavnom jako puno toga sam izbacio iz prehrane, ali ono što me muči je da mi je i dalje od mnoge hrane loše i mučno, nerjetko imam i proljeve (od većine toga) ili budem potpuno zatvoren i imam vjetrove ( to se najčešće događa kad jedem krumpir u bilo kojoj varijanti).
Ne znam više ni sam što bi jeo i kako da si pomognem, pa me zanima ako imate kakav savjet za mene kako da si pomognem.

Najljepša Vam hvala
Lp

Poštovani,

Osim izbacivanja laktoze, preporučljivo je pratiti simptome koje imate nakon konzumacije drugih vrsta namirnica pa i te namirnice privremeno izbjegavati. Istodobno, potrebno je prilagoditi terapiju za gastritis kako biste si pomogli kombinacijom farmakoterapije, prehrane i načina života.

Promjena prehrane može biti od velike koristi kod gastritisa. Preporučila bih Vam da pratite simptome u ovisnosti o vrsti hrane koju konzumirate. Naime, postoje određene namirnice koje pogoršavaju tegbe te ih je potrebno izbjegavati.
Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su:

• Pušenje
• Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića
• Prekomjerna konzumacija kave (više od 6 šalica dnevno)
• Neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana)
• Prekomjerna tjelesna masa
• Izloženost akutnom i kroničnom stresu
• Anksioznost, depresija i psihološki problemi
• Upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni)
• Prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti)
• Infekcija s Helicobacter pylori (tada se najčešće ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcino

Prehrana za ublažavanje dispepsije
Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu, te nerijetko utječe na smanjenje troškova vezanih uz bolesti gestrointestinalnog sustava.
Kod liječenja dispepsije vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike, te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.
Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napitci koji sadrže kofein (kava, čaj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje nakon jela.
Poznato je da određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te stoga pogoduju refluksu. Stoga treba uzbjegavati: prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.
Osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Stoga se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja 3 sata prije lijeganja.
Znanstvenim studijama utvrđena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnost cijeljenja mukozne sluznice želuca i duodenuma te smanjene učestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno djelovanje u duodenumu. Budući da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povrće, sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme, korisno je uvrstiti ove namirnice u prehranu.
Omega-3 masne kiseline također su pokazale zaštitno djelovanje, stoga u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.
Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu i štite od štetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice proljeva izazvanih antibioticima.
U narodnoj medicini posebno mjesto zauzima primjena ljekovitog bilja u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava. Najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka. U situacijama teže eradikacije H pylori koriste se ljekovite biljke poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa, pelina jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.
Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.
Srdačan pozdrav!