Cista ili cistična lezija mozga je proširenje ispunjeno tekućinom. Po svojoj prirodi ciste mogu biti dobroćudne ili benigne što je i najčešće ili mogu biti zloćudne (maligne). Benigna cista znači da se radi o dobroćudnom procesu. Cista može sadržavati cerebrospinalnu tekućinu, krv, gnoj ili drugi materijal. U mozgu, ciste često sadrže cerebrospinalnu tekućinu (CSF). Cerebrospinalna tekućina je bistra tekućina koja se nalazi oko mozga i leđne moždine. Neke ciste su prisutne od rođenja.
Ciste koje su dobroćudne također mogu uzrokovati probleme. Ciste mogu pritiskati moždano tkivo i uzrokovati simptome, poput glavobolje, problema s vidom ili mučnine. Ako se to dogodi, ponekad je potrebno operativno ukloniti cistu. U nekim slučajevima, ako je cista mala i ne raste te nije vjerojatno da će izazvati simptome, vrlo često je dovoljno samo pratiti cistu metodama slikovnog prikaza (neuroimaginga).
Vrste cista
Arahnoidna cista (leptomeningealna cista). Ovo je cista između mozga i arahnoidne membrane. Ova membrana je jedan od zaštitnih omotača oko mozga. Arahnoidna cista sadrži cerebrospinalnu tekućinu. One se najčešće javljaju kod djece, ali se mogu vidjeti i kod odraslih. Ova vrsta ciste češće se javlja kod muškaraca nego kod žena.
Koloidna cista. Ovo je cista ispunjena gelom. Često se formira u dijelovima mozga koji se nazivaju klijetke ili ventrikuli. Ventrikuli su rezervoari likvora u mozgu. Koloidne ciste često se javljaju u trećoj klijetki. Ovo je središnje mjesto u mozgu. Ciste mogu dovesti do blokade otjecanja likvora i uzrokovati glavobolje. Specifično za ove glavobolje je da se javljaju kada je osoba u određenom položaju. One se obično pojavljuju tijekom odrasle dobi.
Dermoidna cista. Ovo je rijetka vrsta ciste. Ove ciste mogu čak sadržavati stanice žlijezda znojnica ili stanice folikula dlake. Često se pojavljuju kod djece.
Epidermoidna cista. Ovo se također naziva epidermoidni tumor. Slične su dermoidnim cistama. Epidermoidne ciste ne sadrže znojne žlijezde ili stanice folikula dlake. Rastu vrlo sporo. Ove se ciste često prvi put pojavljuju u odrasloj dobi.
Pinealna cista. Razvija se na epifizi u sredini mozga. Ova vrsta ciste često se ustanovi tijekom snimanja mozga metodom MR-a zbog nekog drugog razloga. Pinealne ciste rijetko uzrokuju probleme. Ako narastu, ponekad mogu utjecati na vid. Mogu se pojaviti kod ljudi bilo koje dobi. Pinealne ciste najčešće se nalaze u žena od 20 do 30 godina, a vrlo su rijetke prije puberteta ili nakon menopause. To sugerira da hormoni mogu igrati ulogu u stvaranju pinealnih cista.
Apsces mozga. Može se razviti na bilo kojem mjestu u mozgu kao jedna cista ili više njih. Apscesi su često uzrokovani bakterijskom infekcijom. Ponekad ih uzrokuje parazit ili gljivica.
Neoplastična cista označava cistu koja nastaje zbog benignog ili malignog tumora. Može se raditi o primarnim tumorima mozga ili metastazama.
Što uzrokuje cistu na mozgu?
Ciste na mozgu nastaju nakupljanjem tekućine u području mozga. Ciste na mozgu mogu se formirati tijekom prvih nekoliko tjedana dok dijete raste u maternici. Neke ciste mogu nastati zbog ozljede glave ili druge traume mozga.
Koji su simptomi ciste na mozgu?
Simptomi općenito ovise o tome u kojem dijelu mozga cista raste. U nekim slučajevima mala cista ne mora uzrokovati simptome. Neke ciste su “tihe” (bez simptoma) dok ne narastu. U nekim slučajevima mogu se pojaviti problemi povezani s područjem mozga u kojem cista raste. U drugim slučajevima simptomi mogu biti posljedica blokade normalnog protoka likvora. To može uzrokovati povećani pritisak odnosno povišenje intrakranijskog tlaka.
Simptomi koji se mogu javiti su:
-Glavobolja (česta)
-Mučnina i povraćanje
-Vrtoglavica
-Problemi sa sluhom ili vidom
-Problemi s ravnotežom i hodanjem
-Bol
-Epileptički napadaji (nije često)
Kako se dijagnosticira cista na mozgu?
U nekim slučajevima, cista na mozgu može se ustanoviti na slikovnom pregledu koji se radi iz drugog razloga. U drugim slučajevima dijagnoza se postavlja zbog simptoma uzrokovanih cistom. Proces dijagnosticiranja ciste počinje anamnezom i fizičkim pregledom. Slikovni testovi mogu se napraviti bez ili s kontrastom za prikaz detalja. Slikovni testovi uključuju MSCT mozga i MR mozga. Slikovne metode se mogu ponavljati tijekom vremena kako bi se pratila veličina ciste, odnosno da li cista raste.
Liječenje
Ako cista uzrokuje simptome često je potrebno uklanjanje kirurškim zahvatom. Ako cista ne uzrokuje simptome i ne raste, može se pratiti ponovljenim slikovnim prikazima mozga. Liječenje se razlikuje ovisno o vrsti ciste.
Ciste mozga su proširenja ispunjena tekućinom koje mogu biti dobroćudne i zloćudne. Javljaju se u svim dobnim skupinama a u nekim slučajevima nastaju prije rođenja, ali ne uzrokuju simptome do kasnije dobi. Ukoliko cista ne uzrokuje simptome ponekad se ustanovi slučajno prilikom snimanja mozga zbog drugog razloga. Postoje različite vrste cista na mozgu; arahnoidne, koloidne, dermoidne, epidermoidne, pinealne, infektivne i tumorske ciste. Čak i kada su dobroćudne mogu pritiskati moždano tkivo i uzrokovati simptome. Ponekad cista može blokirati normalan protok cerebrospinalna tekućine te tako uzrokovati probleme. Ukoliko ciste uzrokuju simptome potrebno ih je kirurški odstraniti. Ako je cista mala i nije vjerojatno da će izazvati simptome, često je dovoljno praćenje slikovnim prikazima mozga.
24.5.2023
