Vanjski ženski spolni organi nazivaju se jednim imenom stidnica – vulva, te sadrže:
- Stidni brežuljak – izbočena naslaga masnog tkiva ispod kože, a iznad simfize
- Velike stidne usne – obuhvaćaju stidni procjep i prekrivaju male stidne usne. Radi se o dva kožna nabora. Jasno pigmentirana koža prekrivena je s dlakama koje se nastavljaju na mons pubis. Epitel s vanjske strane odgovara epitelu kože, a s unutarnje strana orožnjenje je samo neznatno. Na vanjsku se površinu izlijevaju žlijezda lojnice i znojnice.
- Prednja komisura
- Dražica
- Male stidne usne – obuhvaćaju predvorje rodnice, to su nabori kože s rahlim vezivnim tkivom koji sadržava mnoga elastična vlakna i vene. Unutarnju stranu im oblaže neorožnjeli epitel, a vanjsku stranu orožnjeli mnogoslojni pločasti epitel.
- Stražnja komisura
- Predvorje rodnice – seže sve do himena, koji ograničava ulaz u rodnicu. Iznad ušća nalazi se vanjski otvor uretre.
- Bartholinijeve žlijezde te velike i male vestivularne žlijezde
U prethodnim tekstovima pisala sam o kolposkopiji gdje se promatraju promjene na epitelu vrata maternice. Tako je isto važna dijagnostika promjena epitela vulve. Vulvoskopija je metoda pregleda vulve tj. vanjskog ženskog spolovila s kolposkopom.
Kolposkop je specijalno dizajnirani pokretni mikroskop s hladnim izvorom svjetla. Uređaj kojim pod raznim povećanjima (6 do 40 puta) gledamo vulvu. Danas su u upotrebi i digitalni video kolposkopi.
Razne premaligne i maligne bolesti, kao i spolno prenosive bolesti često se mogu vidjeti na epitelu vulve. Bolest može primarno nastati na vulvi, može se prenijeti s vrata maternice i iz rodnice, a javlja se i u sklopu nekih sistemskih bolesti. Tu dolazi do izražaja suradnja ginekologa, dermatologa, infektologa, interniste, imunologa, patologa citologa i mikrobiologa u svrhu postavljanja točne dijagnoze i provedbe uspješnog liječenja.
Dijagnostičke metode pregleda vulve
Područje vulve je dostupno i pristupačno pregledu golim okom, no preciznu dijagnostiku nije moguće napraviti bez uporabe kolposkopa.
Uz vulvoskopiju primjenjuje se i eksfolijativna citologija (PAPA test vulve) gdje se uočavaju intrapitelne lezije vulve (VIN). Ako je potrebno učini se biopsija tkiva te se dobije patohistološki nalaz. Sve tri metode su uvjet za relativno brzo postavljanje dijagnoze.
Kako se radi vulvoskopija
Vulvoskopija se mora raditi pažljivo, strpljivo i precizno. Tim pregledom otkrivaju se sve promjene na vulvi: malformacije, upale, dermatoze, fisure, erozije, ulceracije, zloćudne i potencijalno zloćudne bolesti, atrofične, hipertrofične, pigmentirane i druge promjene vulve.
Pregled počinjemo s nativnom vulvoskopijom. Pregledava se vulva od venerinog brežuljka i prepona sve do područja oko analnog otvora.
Prvo se gleda područje himena i himenalnih karunkula, predvorja rodnice, područja oko vanjskog otvora mokraćne cijevi, unutarnje strane malih i velikih usana, perineuma, kože vulve do samih prepona, venerinog brežuljka te područja oko analnog otvora.
Ako se otkriju promjene na vulvi potrebno je uzeti citološki obrisak (PAPA test vulve). Koža vulve je suha i zbog toga se u uzorku dobije oskudniji broj stanica. Da bi se doskočilo tom problemu, to područje natopi se fiziološkom otopinom, uzme se špatula (drveni štapić), a još bolje mala četkica za citobrush te se malo grublje pogrebe površina da bi se dobio što kvalitetniji uzorak za analizu. Takav uzorak se nanosi na numerirano stakalce i stavlja u fiksativ. Poslije se šalje u citološki laboratorij na bojanje i pregled.
Promjene koje se detektiraju premazuju se 3% do 6% octenom kiselinom te se reakcija tkiva promatra pod kolposkopom. Mnogobrojne promjene tada postaju bolje vidljive, epitel dobija bijelu boju, a može i nabubriti. Na ovaj način mogu se otkriti ravni kondilomi vulve, VIN-lezije i mnoge druge bolesti. Poslije octene kiseline može se sumnjivo mjesto premazati s Lugolovom otopinom ili tuloidinskim modrilom (blu test). Uporabom tih kolor tehnika precizno se lokaliziraju promjene na vulvi. Takav pristup omogućava preciznu direktnu biopsiju vulve pod kontrolom kolposkopa.
30.12.2022
