Suživot s depresijom – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Diane McIntosh kroz prikaz pacijenta govori o problemima pacijenata s dugotrajnim ili rezistentnom depresijom. Pacijenti često ističu strah ponavljanja depresivne epizode, čak i u periodima kada se osjećaju bolje ili stabilno i kada dobro funkcioniraju. Iskustvo proživljene depresije i osobne patnje koju prolazi osoba s depresijom izvorište je straha od ponavljanja takvog iskustva. Prisutan je strah da male promjene ili nezamjetne sitnice mogu biti okidač za pojavu nove epizode.

Jedan od najvećih problema koji osoba oboljela od depresije navodi kako želi sudjelovati u svom životu, biti aktivna, raditi, održavati bliske i društvene kontakte – no, jednostavno se ne uspijeva pokrenuti ili tek uz izniman napor. Depresija negativno utječe na svakodnevno radno funkcioniranje zbog problema s pamćenjem, poteškoćama koncentracije i kratkoročnim pamćenjem. Često je početno prisutan i problem prikrivanja dijagnoze od okoline, zbog osjećaja stigmatizacije i manje vrijednosti. No, upravo je podrška obitelji i bliskih ljudi važna u liječenju depresije kroz podršku i razumijevanje koju mogu pružiti.

Pacijenti također često navode kako im je želja uspjeti u tome da mogu nakon određenog vremena liječenja (ponekad je to nakon više godina) uspjeti biti bez farmakoterapije. Premda se uvođenjem prvog antidepresiva ponekad ne uspijeva postići potpuni oporavak, važno je strpljivo nastaviti s liječenjem i traženjem odgovarajuće farmakoterapije. Ponekad se mogu javiti i određene nuspojave, no liječenje treba shvatiti kao dugotrajan put na kojem je važno ne odustajati. Poboljšanje je postupno, ne događa se odjednom, simptomi postupno blijede, sve su manje izraženi. Ponekad neki simptomi zaostaju dulje vrijeme, no uz kombiniranu terapiju (osim moguće promjene lijeka), važno je uključiti pacijenta u psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje. Važna je i proaktivno sudjelovanje pacijenta.

Važan moment kada se ponovi depresivna epizoda jest netraženje pomoći. Pacijenti kao česte razloge navode da su se osjećali odviše depresivno, iscrpljeno, bezvoljno, nisu htjeli biti na teret ili dosađivati. Stoga često naknadno navode da su trebali ranije potražiti psihijatrijsku pomoć.

Čimbenici koji utječu na ishod i funkcionalni oporavak oboljelih od depresivnog poremećaja dob u kojoj je počela depresija, koliko dugo su trajali simptomi depresije, trajanje sadašnje epizode te broj prethodnih epizoda.

Optimalno liječenje uključuje djelovanje na sve simptome depresije, kao i funkcionalno oštećenje; minimiziranje nuspojava antidepresiva, djelovanje na otpor prema redovnom uzimanju farmakoterapije; osigurati strategije za prevenciju ponovnih epizoda; podizanje opće svijesti pacijenata o učinku blagostanja na kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]