Elektroencefalogram (EEG)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Elektroencefalogram (EEG) je zapis moždane aktivnosti. Moždane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su cijelo vrijeme, čak i tijekom sna. Ova se aktivnost prikazuje kao valovite linije na EEG snimci. Tijekom snimanja elektrode se pričvršćuju na tjeme kako bi uhvatili električne signale koje proizvodi mozak. Elektrode otkrivaju sićušne električne naboje koji proizlaze iz aktivnosti moždanih stanica. Analizirajući električne impulse u mozgu šalju signale računalu koje bilježi rezultate. Naboji se pojačavaju i pojavljuju se kao grafikon na zaslonu računala ili kao snimka koja se može ispisati na papir. Električni impulsi u EEG snimci izgledaju kao valovite linije. Nepravilnosti mogu biti znak napadaja ili drugih moždanih poremećaja. Tijekom EEG-a, obraća se posebna pozornost na osnovni valni oblik, ali također se ispituju i odgovori na podražaje, kao što su blještava svjetla. EEG postupak je bezbolan, udoban i općenito vrlo siguran.

Kada se koristi EEG

EEG se može koristiti kao pomoć u dijagnosticiranju i praćenju niza stanja koja utječu na mozak. Glavna upotreba EEG-a je u postavljanju dijagnoze epilepsije kao i praćenju stanja tijekom liječenja. EEG će pomoći u identifikaciji vrste epilepsije kao i odabiru lijekova s kojima se liječi.

EEG također može biti od pomoći za dijagnosticiranje ili liječenje:

– Tumora mozga

– Oštećenje mozga kod ozljede glave

– Disfunkcije mozga koja može imati različite uzroke (encefalopatija)

– Poremećaje spavanja

– Upala mozga (herpes encefalitis)

– Moždani udar

– Creutzfeldt-Jakobova bolest

EEG se također može koristiti za potvrdu moždane smrti kod nekoga u dugotrajnoj komi. Kontinuirani EEG koristi se za pronalaženje odgovarajuće razine anestezije za osobe u medicinski izazvanoj komi.

Kako se provodi snimanje

Postoji nekoliko različitih načina snimanja EEG-a. Prije početka testa, na područje vlasišta se stavlja oko 20 elektroda koje su žicama povezani s EEG aparatom. Rutinska EEG snimanja obično traju 20 do 40 minuta, iako tipični termin traje oko sat vremena, uključujući nešto vremena za pripremu na početku i nešto na kraju. Ostale vrste EEG snimanja mogu potrajati dulje. Određeni čimbenici ili uvjeti mogu utjecati na očitavanje EEG testa. To uključuje: nisku razinu šećera u krvi (hipoglikemija), svjetla (posebno jaka ili bljeskajuća), određene lijekove poput sedative, pića koja sadrže kofein (poput kave), masna kosa ili lak za kosu.

Prilikom snimanja EEG-a ispitanik leži na leđima na krevetu. Na glavu se postavljaju elektrode (od 16 do 25 elektroda). Nakon što test započne, elektrode šalju podatke o električnom impulsu iz mozga u EEG aparat koji pretvara električne impulse u vizualne uzorke koji se pojavljuju na ekranu. Računalo sprema te uzorke. Tijekom snimanja mogu se provoditi različiti manevri poput dubokog disanja (hiperventilacije) ili gledanje podražaje poput treptajućeg svjetla. Tijekom testa, vrlo malo elektriciteta prolazi između elektroda i kože, te sama procedura nije neugodna.

Vrste EEG-a

Rutinsko EEG snimanje traje oko 20 do 40 minuta. Snimanje se provodi u osobe koja se mirno odmara te se snima pri otvorenim i zatvorenim očima. Tijekom snimanja provodi se manevar hiperventilacije tijekom nekoliko minuta kada se traži da osoba duboko udahne i izdahne. Bljeskajuće svjetlo također se može koristiti da se vidi utječe li to na aktivnost mozga.

EEG u spavanju

EEG u spavanju se provodi dok osoba spava. Može se koristiti ako rutinski EEG ne daje dovoljno informacija ili za testiranje poremećaja spavanja. U nekim slučajevima ispitivanje se provodi na osobi koja je noć prije snimanja bila budna što se naziva deprivacija sna.

Video telemetrija

Video telemetrija, koja se naziva i video EEG, posebna je vrsta EEG-a gdje se osim snimanja EEG snima i osoba. Test se obično provodi tijekom nekoliko dana tijekom boravka u namjenski izgrađenom bolničkom apartmanu.

Invazivna EEG-telemetrija

Ovaj EEG nije uobičajen, ali može biti indiciran u nekih bolesnika posebice prije odluke o operativnom zahvatu kao metodi liječenja epilepsije.

Kako se analiziraju rezultati

Električna aktivnost u mozgu pojavljuje se u EEG-u kao uzorak valova. Različite razine svijesti, poput spavanja i budnosti, imaju određeni raspon frekvencija valova u sekundi koje se smatraju normalnima. Na primjer, valovi se kreću brže u osobe koja je budna nego kada spava. EEG će pokazati da li je frekvencija valova ili uzoraka normalna. Promjene u EEG-u ukazuje na trenutnu jaču podražljivost mozga što se slikovito može shvatiti da povremeno struja između živčanih stanica teče ubrzano.

EEG Frekvencijski rasponi

  • Delta (1 – 4 Hz) valovi se ispituju za procjenu dubine sna. Što je jači delta ritam, to je san dublji.
  • Theta (4 – 7 Hz)
  • Alfa (7 – 12 Hz) valovi se javljaju pri zatvorenim očima u mirnom stanju kao osnovni ritam. Alfa razine su povećane u stanju opuštene budnosti.
  • Beta (12 – 30 Hz) valovi se javljaju pri otvorenim očima
  • Gama (>30 Hz, obično 40 Hz)

EEG snimanje prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe kojoj se snima (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i drugo). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a. Analiza EEG podataka može biti prilično izazovna te zahtijeva određenu razinu stručnosti i iskustva kako bi se pravilno identificirale i izvukle vrijedne informacije iz prikupljenih podataka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?