COVID-19 i pretrage koje je dobro učiniti!

 

Ljubazno vas molim preporuku za sve pretrage koje je dobro učiniti nakon prebolijevanja koronavirusa za osobu u 58. godini starosti, koja je nedavno bila na operativnom zahvatu bubrežnog kamenca i sa skoro gotovo nepostojećom funkcijom jednog bubrega. Inače koristi terapiju za visoki krvni tlak te za srce.

 

21.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Pretrage ovise o kliničkoj slici kojom se manfiestirao COVID-19. S obzirom na navedene kronične bolesti savjetujem da učinite osnovne laboratorijske pretrage  (CRP, KKS, AST, ALT, GGT, bilirubin, lipidogram, GUK, K, Na, kreatinin, urati), kontrolirate bubrežnu funkciju (klirens kreatinina, glomerularna filtracija), UZV bubrega, kontrolirajte arterijski tlak (dobro je učiniti kontinuirano mjerenje tlaka kroz 24h), a ostale pretrage ovise o simptomima i o tome se konzultirajte sa svojim liječnikom (ovisno da li ste imali pneumoniju odredit će kontrolu rtg ili CT pluća, u slučaju kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih  smetnji trebat će učiniti odgovarajuću kardiološku i neurološku obradu). Zaključno, pretrage se određuju individualno za svakog bolesnika ovisno o kliničkoj slici COVID-19, komplikacijama bolesti i pridruženim bolestima.

Lijepi pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bakterije

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Sindrom post-COVID-19

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Mozak

Covid-19 i “brain fog” – molim Vaše stručno mišljenje

Socijalna izolacija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Tumačenje nalaza ergometrije kod anksioznosti i sumnje na srčane smetnje

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Osjećaj pritiska u vratu i kratkotrajne smetnje disanja unatoč urednim nalazima

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute