Trebao sam na koronarografiju, ali nisam otišao, što sad?

Pozdrav,

Imam 63 god. Imam visoki puls oko 100 čim se ustanem. I ne osjećam se dobro jer me steže oko srca. Tek za mjesec dana idem kod kardiologa. Pošto nemam tablete za puls, već 2 godine pijem nekoliko tableta normabela svaki dan pa se puls nešto spusti. Ali se opet vrati. Prije 2 god bio sam kod kardiologa. Pogriješio sam što sam popio prije pregleda Normabel pa mi je tada bio puls 88. Na traci mi je skočio tlak na 185, pa mi je kardiolog predložio koronografiju da isključi začepljenje krvnih žila oko srca. Pogriješio sam jer nisam otišao. Inače imam problema s masnom jetrom, sa žuči, povećanom prostatom.
Prije 5 god sam imao začepljenje žučnih nalaza i očajne nalaze. Na svoju odgovornost nisam otišao na operaciju jer nije bilo slobodnih kreveta.
I veliku mučninu ispod rebara i 20 cm poviše od pupka po sredini, blizu srca i pluća. Ne znam da li ti bolovi oko srca mogu imati veze s bolovima u abdomenu ili je možda koja krvna žila začepljenja? Hvala

25.5.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Svakako se javite kardiologu jer je kod Vas postavljena sumnja na koronarnu bolest čim Vas je uputio pred 2g. na koronarografiju. Pretpostavljam da Vam je preporučio i odgovarajuću terapiju. Sa svojim obiteljskim liječnikom porazgovarajte da provjeri Vaš krvni tlak, osnovne laboratorijske pretrage koje uključuju kardiovaskularne rizične čimbenike, krvnu sliku, jetrenu i bubrežnu funkciju, CRP i hormone štitnjače. Ovisno ot im parametrima obiteljski liječnik dok čekate na kardiološki pregled može odrediti i terapiju u cilju prevencije kardiovaskularne bolesti.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]