Nalaz inzulinske rezistencije, mišljenje!
Poštovani, u zadnjih sam se 8mjeseci udebljala nekoliko kilograma, bez promjene životnih navika, te sam zbog tegoba sa preskakanjem srca, dobivanja težine, i čestog umora posjetila liječnicu. Na temelju nalaza krvi, gdje su uočene povišene vrijednosti kolesterola, urata, te glukoze, liječnica me između ostalog uputila i na testiranje na inzulinsku rezistenciju, pa bih vas molila ako mi možete prokomentirati nalaz i savjetovati daljnje korake.Glukoza na tašte 6,0 ( ref. 4,4 do6,4) Inzulin 14,4 (ref. 2,6 do 24,9) Aktivnost beta stanica gušterače 112 Periferna osjetljivost na inzulin 45 Index inzulinske rezistencije 2,2 Hvala puno
11.11.2020
Odgovara
prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnicaPoštovana,
Nalaz treba interpretirati internist, uz uzimanje u obzir svih kliničkih čimbenika. Ono što ja mogu komentirati u vašem slučaju je da bi promjena načina prehrane i uvođenje redovite tjelesne aktivnosti zasigurno moglo pomoći u regulaciji glikemije i poboljšanju osjetljivosti na inzulin.
Desetljećima se tradicionalna mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima i ribom, ali siromašna mesnim proizvodima povezuje sa zaštitom od srčano-žilnih bolesti. Međutim, tijekom posljednjih godina sve je više istraživanja koja ukazuju kako je mediteranska prehrana ujedno odličan model za prevenciju dijabetesa tipa II, a preporučuje se i kao dijeta za mršavljenje i održanje poželjne tjelesne mase. Štoviše, zbog ohrabrujućih blagotvornih djelovanja, mediteranska prehrana danas se smatra zlatnim standardom i u dijetoterapiji dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da su visok unos prehrambenih vlakana, brojnih biološki aktivnih biljnih spojeva i jednostruko nezasićenih biljnih masnoća, a nizak unos trans masnih kiselina zaslužni za zaštitno djelovanje mediteranske prehrane.
Istraživanja pokazuju kako sljedbenici mediteranske prehrane imaju niži rizik od mnogih bolesti današnjice, poglavito kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije, različitih upalnih i neurodegenerativnih bolesti te psihičkih bolesti, poglavito depresije.
Temelji mediteranske prehrane su integralne žitarice, niskokalorično te nutritivno bogato voće i povrće kao i namirnice koje obiluju korisnim masnoćama. Ovaj način prehrane karakterizira i nizak udio zasićenih masti, crvenog mesa i šećera te visok udio orašastih plodova, mahunarki i ribe. Također, važna karakteristika mediteranske dijete je svakodnevna, no niska do umjerena konzumacija vina uz obroke. Obroci se konzumiraju u krugu obitelji i prijatelja, a iznimno je važna i tjelesna aktivnost i boravak na otvorenom. Popodnevni odmor također čini bitan dio mediteranskog načina života.
Način pripreme jela tipične mediteranske prehrane bitan je za energetsku vrijednost dijete. Riba se često priprema „na gradele“ (na roštilju), kuhaju se riblje juhe i brudet ili se riba peče u pećnici, a najrjeđe se prži. Također, povrće se jede kuhano, „na lešo“ i s dodatkom maslinovog ulja u već gotovo jelo. Riba bi se trebala jesti najmanje tri puta tjedno, a prema želji može se konzumirati i svakodnevno. Od mesa preporučuje se nemasno meso peradi, ali također kuhana, pirjana ili pečena na malo ulja.
U svakom jelu mediteranske dijete nezaobilazan dio je povrće, tako da će tanjur uz izvor proteina i nešto ugljikohidrata svakako krasiti i sezonsko povrće. Slanutak i bob, mahunarke koje su bogate proteinima služe i kao zamjena za meso, tako da u ovakvoj dijeti one mogu biti okosnica obroka. Od povrća najzastupljenije je blitva, raštika, tikvice, patlidžani, rajčice, šparoge, artičoke, luk i češnjak, a od voća grožđe, dinja, lubenica, mandarina, naranča, limun, nar, marelice, breskve, trešnje.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje esencijalna je namirnica tipične mediteranske prehrane i smatra se da uvelike doprinosi blagotvornosti takvog načina prehrane. Samo najkvalitetnija, ekstra djevičanska ulja bilježe zapanjujuće povoljne učinke na kardiovaskularno zdravlje, ali i na cjelokupno zdravlje čovjeka. Odlike takvih vrhunskih gurmanskih ulja su niske vrijednosti slobodnih masnih kiselina (˂0,8%) te visok udio polifenola, vitamina i drugih prirodnih antioksidansa koji su odgovorni za zaštitni učinak.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje izvorna je funkcionalna hrana koju kao da je priroda skrojila upravo za dijabetičare i osobe s kardiovaskularnim bolestima i sve one kojima te bolesti prijete. Maslinovo ulje ima iznimno povoljan sastav masnih kiselina u kojima dominira jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina, ali i cijeli niz antioksidacijskih biološki aktivnih spojeva. Među tim spojevima posebno se ističu polifenoli koji uz antioksidacijska svojstva posjeduju i protuupalno djelovanje, preveniraju oksidaciju tjelesnih masnoća, reguliraju razine masnoća u krvi, poboljšavaju funkciju stijenke krvnih žila i posjeduju antitrombotska svojstva.
Specifičan sastav maslinovog ulja doprinosi boljoj kontroli glikemije, prevenira inzulinsku rezistenciju, povećava „dobar“ HDL kolesterol te snižava „loš“ LDL kolesterol i trigliceride. Dodatno, doprinosi i sniženju povišenog krvnog tlaka koji je čest pratitelj dijabetesa, debljine i kardiovaskularnih bolesti.
Vaše pitanje je odgovoreno.