Zatvor

Da li se smatra normalno stolicom , stolica 3 puta tjedno?
Od djetinjstva nikad nisam imala stolicu svaki dan, rijetko kad je imam 3 dana za redom, većinom 3 puta tjedno.
Ponekad i manje, imam često zatvor.
Koristim lan, probiotik flobian, kompot od voća cesto, počela sam konzumirati puno vode, ali mi ne pomaže puno, šta mi ioš predlažete da koristim zbog zatvora?
I šta trebam izbjegavati. Hvala.

14.9.2020

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,
Iako bi bilo poželjno da je stolica svakodnevna, i ovakav ritam pražnjenja crijeva ne mora biti problem ako nemate izražene tegobe.
U nastavku slijede savjeti za sprečavanje i olakšavanje konstipacije;
Povisiti unos hrane koja obiluje netopivim vlaknima poput zobi, kukuruzne krupice, kvinoje, graha i ostalih mahunarki, artičoke, mekinja, smokava, suhih šljiva, psyllium i mljevenih lanenih sjemenkite chia sjemenki jer imaju laksativni učinak. Odrasle osobe bi trebale dnevno unijeti barem 25 g vlakana što se može postići temeljenjem prehrane na voću, povrću (osobito mahunarkama) i cjelovitim žitaricama. Kod starijih osoba preporučeni unos vlakana prema Hrvatskim smjernicama za prehranu osoba starije dobi iznosi 30 g za muškarce i 21 g za žene. Možete isprobati i laktulozu u pripravcima ako ne budete zadovoljni učinkom promjena u prehrani.
Konzumirati hranu koja obiluje vlaknom pektinom poput jabuka, mrkve, cikle, zrelih banana, kupusa i citrusnog voća.
Svakodnevno piti približno 2L tekućine poglavito vode, ali i mineralne vode bogate magnezijem, svježe iscijeđenih voćnih i povrtnih sokova te blago zaslađenih biljnih čajeva s medom. Od koristi može biti i konzumacija mesnih, ribljih i gustih povrtnih juha.
Izbjegavati crnu kavu, slatke gazirane napitke i alkohol jer uzrokuju dehidraciju i pogoršavaju simptome opstipacije.
Konzumirati hranu prirodno bogatu inulinom poput luka, češnjaka, artičoke, cikorije i maslačka jer djeluje kao prebiotik, stimulira probavu i ima pozitivan učinak na crijevnu mikrobiotu. Poželjna je i primjena probiotika.
Ograničiti unos mesnih prerađevina, procesirane industrijske hrane, grickalica, proizvoda od bijelog brašna i proizvoda bogatih šećerom poput čokolada, kolača i slatkiša jer se teško probavljaju.
Raspodijeliti hranu na više manjih obroka ravnomjerno raspoređenih tijekom dana. Preporučljivo je da je barem jedan od dnevnih obroka kuhani te je poželjno izbjegavati cjelodnevni unos suhe hrane poput sendviča i industrijskih prerađenih proizvoda.
Ograničiti vrijeme kuhanja namirnica,ne usitnjavati pretjerano ili ne namakati povrće u vodi te obroke pripremati pirjanjem ili na pari, a izbjegavati prženje i pohanje.
Uključiti sok od aloa vere u svakodnevnu rutinu kroz 8-10 dana. Aloa vera omekšava stolicu, a preporuka je popiti pola čaše soka ujutro i navečer. Također, svakodnevno uzimajte mineralnu vodu Donat Mg u količini od 1 – 3 dL, te nekoliko suhih šljiva dnevno. Uputno je u prehranu uvrstiti i mljevene lanene sjemenke, psyllium i chia sjemenke (1-2 žličice). Navedene sjemenke isprobajte zasebno kako biste utvrdili koje od njih imaju adekvatan učinak kod vas i svakako pazite na dovoljan unos vode prilikom uzimanja vlakana.
Baviti se svaki dan umjerenom tjelesnom aktivnošću u trajanju od barem pola sata i izbjegavati razdoblja dugotrajnog sjedenja
Osluškivati svoje tijelo i ne ignorirati potrebu za vršenjem nužde kada se pojavi.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]