Vaše mišljenje o uzroku smrti koji je neodređen

Ne znam pod koju kategoriju bi ovo stavio, ali od ponuđenih, kardiologija mi je najbliža jer gastroenterologiju nisam mogao naći. Neću dužiti. Prije tri mjeseca mi je umro deda kojeg sam volio najviše na svijetu i koji mi je bio životni uzor. Naši odnosi na stranu. Ovdje me zanima Vaše mišljenje o tome kako je do toga došlo jer pravi uzrok smrti mi ne znamo. Navest ću vam detaljne simptome i kako je sve išlo, na šta se sumnjalo, šta smo znali i sl. On je oduvijek imao probleme sa hemoroidima. Krvario bi pa bi ga prošlo, tako je kroz godine navikao. Ove godine, tipa tamo negdje na proljeće, primijetio sam da je umorniji kad bi hodao kroz kuću, ali samo to, što mi nikako nije bilo alarmantno. Bio je jak, pješačio dugo, kosio travu, rijetko bi odmarao i bio je aktivan. 67 godina je imao, a fizički je bio gromada. 2014. je doživio infarkt, ali sa srcem je sve bilo u najboljem redu jer se pridržavao terapije. Otišao je na put kod kćerke sad na ljeto, inače mi je to tetka, od starog sestra. I ona je primijetila da se umara, a kad se vratio, prvi put sam primijetio nešto što me zabrinulo – blijedost na njegovom licu. Zbog moje vezanosti za njega, paranoja me uzela pod svoje i nije me pustila dok se nije desilo najgore. Kako god, tjerali smo ga u sedmom mjesecu i početkom osmog da se pregleda. Nije htio iz straha. Osim zamaranja i blijedosti, nerijetko bi po noći imao groznicu u tom periodu da bi ga kroz par dana uhvatila neizdrživa bol u ramenu i nešto manje u nozi. Plus je ubrzano disao i kad miruje. Dao je krv na analizu jer smo sve više navaljivali mi u kući. Analiza je pokazala težak oblik anemije, nisko gvožđe i nizak hemoglobin. Došao je, što bi se reklo, u 5 do 12 i bio prinuđen ostati u bolnici jer mu je život bio ugrožen, a bubrezi umalo nisu stali. Tad nam je priznao da su se tipa zadnjih godinu dana hemoroidi intenzivirali, da je masovno krvario i da je to uzrok gubitka hemoglobina. Kako se krv krenula nadoknađivati, boja mu se počela vraćati u lice, bolovi u ramenu i nozi su prestali i nakon dvije sedmice krvna slika se vidno poboljšala, dok su krvarenja prestala. Tokom boravka tamo, obavljen je snimak pluća, ultrazvuk abdomena i slične stvari da se otkloni mogućnost malignog oboljenja. Jedino što nije obavljeno je kolonoskopija pa mogućnost raka debelog crijeva nije otklonjena. I srce je bilo manje-više u redu sa blagim uvećanjem, normalnim za te godine i prethodni infarkt. I tako je deda otpušten kući, vratio se normalnim životnim aktivnostima, da bi ga kroz par dana uhvatio zatvor. Nije imao normalnu stolicu kao inače i osjećao je veliki pritisak i nadutost. Tad smo ga naručili za kolonoskopiju da otklonimo mogućnost da je u pitanju taj nesretni rak čije je određene simptone, ruku na srce, imao. Naravno, iste su mogli prouzrokovati i hemoroidi. Da je tumor, sumnjam da bi krvarenja prestajala i vraćala se, a njemu se upravo to dešavalo. Već smo ušli u deveti mjesec, a tad se javilo još nešto. Užasan bol u desnoj potkoljenici. Bili smo uvjereni da je tromb zbog primanja velike količine krvi. To će se ispostaviti tačnim. Toliko ga je mučila ta noga da je zbog nje vraćen u bolnicu. Tu je oskudno ispitan, a kolor dopler noge je pokazao da tromboze nema, nakon čega nam je laknulo. Bol njemu pak nije skroz minula, malo se smanjila i tad se pojavio novi simptom – gubitak apetita. To mi više liči na simptom raka nego na hemoroide, ali opet oboje može opravdati isto. Otpušten je, trebao je mirovati do kolonoskopije 22. 9., ali on je imao potrebu za izlaskom, bilo je sunčano i proveo je jedan dan dugo na nogama. Bolovi su sljedeće jutro postali nesnosni, a sa noći 17. na 18. bol u nozi prerasta u gušenje i pada u vodu doktorska teorija da tromba nema. Tromb se otkačio, prerastao u emboliju, dedu je hitna odvela i na bolničkom stolu je preminuo od posljedica opstrukcije plućne arterije. Svijet mi se srušio, još uvijek nisam dobro od toga i jako tugujem, ali nebitno kako se ja osjećam. Dedina smrt je potegla brojna pitanja oko njegovog zdravstvenog stanja i kako je do toga došlo. Ovo su neka od tih pitanja i ako neko zna, imao je sličnih slučajeva i sl. neka mi odgovori i da svoje mišljenje jer me ova dilema kojom ništa ne mogu promijeniti ubija, ali ako ništa, možda primijetim nešto što do sad nisam. Kako je moguće da kažu nema tromba kad ima? Da li su ta masovna krvarenja mogla biti isključivo od hemoroida? Da li je imao rak debelog crijeva? Zašto mu bubrezi umalo nisu stali od krvarenja? Tromb ga je ubio to je poznato, nastao je zbog primanja krvi i jer nije tretiran lijekovima protiv zgrušavanja. Ono što nije poznato je uzrok krvarenja. Za hemoroide se zna, ali imao ih je oduvijek. Ima li tu naznaka da je tumora bilo? Zašto bi se hemoroidi prisutni oduvijek odjednom tako intenzivirali? Činjenica je da bio rak ili ne (moje mišljenje je da nije, ali opet ne znam) doktori su krivi jer su tromb propustili. Tromb koji me je koštao moga deda. Bio je neodgovoran. Trebao je ići doktoru puno prije. Svejedno. Doktori ne rade svoj posao i tu smo gdje smo.

9.1.2020

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

krvarenje iz gastrointestinalnog trakta može biti uzrokovano hemoroidima ili malignim procesom tj. karcinomom. Uzrok smrti je vjerojatno plućna embolija. Moguće je da tromba nije bilo u venama nogu u vrijeme pregleda, ali on je mogao nastati kasnije i mogao je uzrokovati plućnu emboliju. Osobe koje imaju malignu bolest, imaju veću sklonost nastanku tromba. Ako bismo uzeli u obzir krvarenje iz gastrointestinalnog trakta, nastanak tromba i plućnu emboliju, tada bismo mogli zaključiti da postoji velika sumnja na maligni proces debelog crijeva.

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?