Abnormalnosti u radu srca

Poštovani,

Imam 28 godina, 2 carska reza. Prvi prije 4 i pol godine, drugi prije nepune 2 godine. Sada sam ponovno trudna, u 4. mjesecu.
Moj problem koji me muči još od prije je ubrzan puls. Radila sam nekoliko holtera.
Prilikom ustajanja puls mi se jako poveća, na holteru je zabilježeno +40 otkucaja u prvih par minuta tijekom ustajanja, ne svaki put, najčešće ujutro kod ustajanja iz kreveta. Puls se smanji prilikom promjene položaja u sjedeći.
Radila sam nekoliko EKG-a i svi su uredni sa sinusnom tahikardijom za koju kažu da je benigna, prosječnog pulsa 80. Zanemariv broj SVES i VES.
Zadnji holter EKG je bio jučer. Prosječan puls je 92, sinusna tahikardija, ubrzan puls kod ustajanja što sliči na POTS sindrom, ali doktor kaže da će se to smanjiti povećanjem kondicije nakon poroda. I da su u trudnoći sve tegobe malo izraženije. Holter tlaka: isto skinut jučer, prosječan tlak 106/65, danju 109/67, u snu 98/59.

1. Mene zanima vezano za zadnji holter EKG-a. Na nalazu piše Heartrate: min HR:54, max HR: 187, prosjek: 92, tahycardia: 154. Sinus Rythm: Min HR: 54, max HR: 155 VES 9, SVES 3. Koji je maksimalni puls? 155 ili 187? Doktor je također napisao 155 kao maksimalnu vrijednost. Ne znam da li mu je nešto promaklo ili je holter neispravan pa je krivo zabilježio.
2. Također me zanima vezano za holter tlaka: tlak je inače nižih vrijednosti, ali mi je u jednom trenutku bio 131/114, doktor nije tome pridavao pažnju. Trebali me to brinuti s obzirom da sam trudna? Zašto mi je tlak tako skočio? Još me više brine što se približio sistoličkom.
UZV srca: sve strukture, svi anatomski odnosi, sve dimenzije i svi hemodimamski parametri su uredni.
Ergometrija: uredan nalaz s normalnom kardiorespiratornom sposobnošću i naravno urednom koronarnom pričuvom. Zaključak: Distonia neurovegetativa i sinus tahycardia.
3. Da li mi je srce zdravo?
Prošla sam sve pretrage nekoliko puta i osjećam se neshvaćeno, u strahu sam pogotovo jer sam s dvoje male djece.
4. Imam li razloga za brigu?
5. Mogu li tilt-up test raditi u trudnoći?

Hvala Vam od srca na dragocjenom vremenu i isprike za tako dugi post. Nadam se da sam s obzirom na opsežnost sve dobro objasnila.

27.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Rezultati učinjenih pretraga pokazuju da je Vaše srce zdravo. UZV srca i ergometrija su u granicama normale. Mali broj ekstrasistola na Holter EKG-u i povremeno ubrzani srčani ritam također nije ništa zabrinjavajuće i zbog toga nije potrebna terapija. Vidio sam da su nalazi krvne slike i nalazi hormona štitnjače u granicama normale, što je također dobro.

Nemate razloga za zabrinutost. Također nema potrebe za “Tilt table” testom jer on se radi u slučaju dijagnostike nesvjestica tj. sinkopa.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?