Mučnina, vrtoglavica, bolovi u vratu i jaka glavobolja na mahove

Poštovani,

prije nešto manje od 3 tjedna dogodila mi se nezgoda pri kojoj sam previše istegnula vrat u iza te se čuo zvuk pucanja u vratu. Otišla sam na hitnu gdje se ustanovilo da nema prijeloma te su mi dali Shanzov ovratnik koji sam nosila naredna 3 dana. Nakon toga je sve manje-više bilo u redu uz povremenu bol pri nekim pokretima. Prije tjedan dana probudila me žgaravica praćena jakom vrtoglavicom, tenzijom u glavi koja dođe na mahove, pogotovo u lezećem položaju, plitkim disanjem i pucketanjem u ušima. Mislila sam da je od stresa/žgaravice ili slično, no nije prolazilo. Otišla sam doktorici opće prakse, koja je rekla da nemam ni upalu grla ni uha te da je moguće da su mi se vratne krvne žile pričepile kao posljedica ozljede vrata. Radila je još pregled ravnoteže, provjerila disanje i snagu u rukama.

Od posjeta doktoru prošla su 4 dana, no simptome i dalje imam noću i ujutro, manje preko dana i kad se krećem.

Zanima me koje pretrage bi mogla napraviti da provjerim točno što mi je te što bi uopće moglo biti u pitanju.

Hvala i lp

4.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Navedene poteškoće vjerojatno su uzrokovane istegnućem mišića i tetiva vrata. Trebali bi obaviti pregled kod liječnika specijaliste fizijatra, koji će nakon pregleda prepuručiti dijagnostičku obradu. Nakon toga će se ustanoviti o kakvoj se ozljedi radi i koje su terapijske mogućnosti u Vašem slučaju. Žgaravica i vrtoglavice i pritisak u glavi možda nisu uzrokovane istegnućem vrata.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pregled

Osjećam pulsiranje vene koja se nalazi ispod penisa – molim Vaše stručno mišljenje

Akne

#pokazise – besplatni pregledi akni diljem zemlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Portal estetica.hr u suradnji s hrvatskim dermatolozima, tijekom siječnja i veljače 2022. organizira nacionalnu akciju #pokazise (Pokaži se), posvećenu borbi protiv jedne od najučestalijih kožnih bolesti današnjice – akni. Više od 50 dermatologa iz 17 hrvatskih gradova – Crikvenice, Čakovca, Daruvara, Dubrovnika, Ivanić Grada, Karlovca, Metkovića, Ploča, Poreča, Pule, Rijeke, Solina, Splita, Velike Gorice, Vinkovaca, […]

Živac

Sindrom karpalnog kanala

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom karpalnog kanala predstavlja bolni sindrom koji nastaje zbog pritiska na živac medianus pri prolazu kroz karpalni kanal.  Živac medianus prenosi osjetne signale iz područja palca, kažiprsta, srednjeg prsta i dijela prstenjaka i kontrolira  motoričke funkcije palca. Ova živac prolazi kroz karpalni kanal – uski, kruti prolaz ligamenata i kostiju u području zapešća šake kroz […]

Tumori

Tumor testisa – samopregled i pregled urologa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prije nekoliko godina pokrenuta je, od strane onkoloških i javno-zdravstvenih institucija, akcija naziva „Opipaj s razlogom“. Cilj te akcije je podići znanje i svjesnost populacije o potrebi i svrhovitosti što ranije dijagnostike tumora testisa. Još prije tridesetak godina to je bila, za većinu oboljelih mladih muškaraca (jer to je bolest mlađe muške dobi!), smrtonosna dijagnoza. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]