Sindrom karpalnog kanala predstavlja bolni sindrom koji nastaje zbog pritiska na živac medianus pri prolazu kroz karpalni kanal. Živac medianus prenosi osjetne signale iz područja palca, kažiprsta, srednjeg prsta i dijela prstenjaka i kontrolira motoričke funkcije palca. Ova živac prolazi kroz karpalni kanal – uski, kruti prolaz ligamenata i kostiju u području zapešća šake kroz koji osim živca medianusa prolaze i tetive koje savijaju prste. Pritisak na živac medianus u području karpalnog kanala može dovesti do utrnutosti, slabosti i trnjenja podlaktice u jednoj ili obje ruke. Žene imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati sindrom karpalnog kanala od muškaraca. Sindrom karpalnog kanala najčešće se dijagnosticira u dobi od 30 do 60 godina života. Određena stanja povećavaju rizik od njegovog razvoja, uključujući dijabetes, visoki krvni tlak i artritis.
Što uzrokuje sindrom karpalnog kanala?
Oticanje unutar zapešća uzrokuje pritisak na živac u području karpalnog kanala. Sindrom karpalnog kanala često je rezultat kombinacije čimbenika koji povećavaju pritisak na živac medianus i tetive u karpalnom kanalu, a ne problem sa samim živcem. Čimbenici koji doprinose uključuju traumu ili ozljedu zgloba koji uzrokuju oticanje, poput uganuća ili prijeloma; prekomjerno aktivnu hipofizu; nedovoljno aktivnu štitnjaču; i reumatoidni artritis. Drugi čimbenici koji mogu pridonijeti kompresiji uključuju mehaničke probleme u zglobu ručnog zgloba, ponovljenu uporabu vibrirajućih ručnih alata, zadržavanje tekućine tijekom trudnoće ili menopauze ili razvoj ciste ili tumora u kanalu.. Neka od najčešćih stanja povezanih sa sindromom karpalnog kanala su:
-dijabetes
-disfunkcija štitnjače
-zadržavanje tekućine u trudnoći
-visoki krvni tlak
-autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa
-prijelomi ili traume zgloba
Sindrom karpalnog kanala može se pogoršati pri repetitivnim pokretima ručnog zgloba poput pokreta prilikom korištenja tipkovnice ili miša, sviranja klavira ili tipkanja, produljenoj izloženosti vibracijama pri korištenju ručnih alata ili električnih alata. Čimbenici načina života koji mogu povećati rizik od sindroma karpalnog tunela uključuju pušenje, visok unos soli, sjedilački način života i visok indeks tjelesne mase.
Koji su simptomi sindroma karpalnog kanala?
Simptomi obično počinju postupno, s utrnutošću u prstima, osobito palca, kažiprsta i srednjeg prsta. Simptomi se često prvi put pojavljuju na jednoj ili obje ruke tijekom noći. Bol je najizraženija tijekom noći i ometa san. Dominantna ruka obično je prva pogođena i simptomi su najizrazitiji na dominantnoj ruci. Kako se simptomi pogoršavaju, trnci se javljaju tijekom dana, osobito pri određenim aktivnostima, poput razgovora na telefon, čitanja knjige ili novina ili vožnje. U težim oblicima može se javiti i slabost mišića šake. Slabost ruku može otežati hvatanje malih predmeta ili obavljanje drugih zadataka.
Dijagnoza sindrom karpalnog tunela
Dijagnoza se postavlja na temelju specifičnih simptoma, fizikalnog pregleda i elektro fizioloških testova koji mjere živčanu provodljivost.
Liječenje sindroma karpalnog tunela
Liječenje ovisi o jačini boli i težini simptoma. Ne kirurške metode su udlage za zglobove koje drže ruku u neutralnom položaju, osobito noću, lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi te izbjegavanje položaja koji pretjerano istežu zapešće. Također je bitno liječenje stanja koja su mogla dovesti do sindroma karpalnog kanala poput dijabetesa ili artritisa. Radi smanjenja upale u područje karpalnog tunela mogu se inicirati steroidi. Vježbe fizikalne terapije također mogu biti korisne.
Operacija može biti potrebna ako dođe do ozbiljnog oštećenja živca medianusa. Operacijom se smanjuje pritisak na živac. Čimbenici koji određuju uspjeh ili neuspjeh operacije su dob bolesnika, trajanje simptoma, dijabetes melitus i postojanje slabosti (što je obično kasni znak). Ishod je najčešće dobar. Recidiv simptoma u okviru sindroma karpalnog kanala je rijedak ali postoperativno može zaostali osjećaj utrnutosti.
Kako se može spriječiti sindrom karpalnog kanala?
Sindrom karpalnog kanala može se spriječiti promjenom načina života koja smanjuje čimbenike rizika za njegov razvoj. Liječenje stanja poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i artritisa smanjuje rizik od razvoja sindroma karpalnog kanala.
Ako su prisutni bolovi potrebno je:
1. Odmoriti se od repetitivnih pokreta. Trebalo bi svakih 15 minuta napraviti pauzu kako bi se poboljšao dotok krvi u zapešća.
2. Nositi udlage na zapešćima. Držanje zapešća ravno može pomoći u ublažavanju pritiska na živac. Simptomi su češći noću, pa nošenje udlage navečer može pomoći u ublažavanju simptoma prije nego što se jave.
3. Izbjegavati aktivnosti prilikom kojih se zapešća savijaju do kraja.
4. Održavati ruke tople (nošenjem rukavica i slično) može pomoći kod boli i ukočenosti.
5. Izvođenje specijalnih vježbi za zapešća 5 do 10 puta dnevno.
6. Podignute ruke kad god je to moguće. Ovaj je osobito je učinkovito ako je sindrom karpalnog kanala uzrokovan trudnoćom, prijelomima ili drugim problemima sa zadržavanjem tekućine.
7. Lijekovi protiv boli, poput ibuprofena, mogu biti korisni. Ne samo da mogu ublažiti bol već smanjuju i upalu oko živca.
Sindrom karpalnog kanala se manifestira utrnutošću, trncima i bolovima u palcu i prva tri prsta ruke. Ovo stanje može znatno ometati svakodnevne aktivnosti i narušavati kvalitetu života. Neliječeni sindrom karpalnog kanala može dovesti do trajnog oštećenja živaca, invaliditeta i gubitka funkcije ruke. Zbog toga je bitno rano prepoznati simptome sindrome karpalnog kanala i započeti liječenje. Fizikalna terapija i promjena načina života može dovesti do značajnog dugoročnog poboljšanja i ukloniti simptome.
21.9.2021
