Operacija desnog stopala (peta) vađenje šavova

Status localis: vidljiva tumefakatna tvorba u predjelu planetarne regije desnog stopala (sredina pete), ispod nivoa kože promjera cca 3×2 cm. Palpatorno bezbolna tm promjena. Aktivni i pasivni pokreti desnog stopala u potpunosti izvodljivi. Neurocirkulatorni status desnog stopala uredan.
Dijagnoza: tm pedis lat. dex. recidivanes
Urađen operativni zahvat 31.05.2017,
Op. Extirpatio tm in toto; Suturae vulneris; Drainage no.
Takvu istu operaciju sam imao i prije 4 godine na istom mjestu cca 2-3 cm dalje od sadašnjeg reza i prilikom vađenja konaca 15-ti dan poslije operacije rana mi se otvorila… Znači, 4 godine prije nisam imao dijabetes, danas ga imam (HbA1c u granicama normale, dnevno mjerenje ponekad povišeno do 15 mmol/L).
Kontorla i vađenje konaca je zakazano 14 dana poslije operacije, drugi dan poslije operacije dren je izvađe, rana se svakodnevno previja i izgleda zadovoljavajuće.
Dakle mene zanima dali je nužno vaditi konce 14-ti dan poslije operacije jer se bojim da bi se opet rana mogla otvoriti kao i prošli put, a i ovaj put imam dijebates koji sigurno utječe na zarastanje rane… Ako se ne mora vadit 14-ti dan, zanima me koji bi optimalni rok bio za vađenje konaca pod ovim uslovima koje sam napisao…
Hvala unaprijed na odgovoru…

12.6.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Šavovi su najbolji način zatvaranja rana na područjima labave kože i one koja se razvlači te drugih rana kod kojih je potrebno potkožno zatvaranje. Šavovi međutim mogu poslužiti bakterijama kao mjesto ulaska, te ispod kože predstavljaju priličnu količinu stranog materijala. Obzirom da kod vas rana cijeli uredno i redovito se previja, potrebno je prema odluci liječnika skinuti šavove i po savjetu liječnika nastaviti rehabilitaciju i postepeno opterećivati stopalo. Materijal kojim je rana zatvorena se odstranjuje nakon određenog vremenskog razdoblja, ovisno o sijelu ozljede, na svim područjima potkoljenice treba ostaviti na mjestu 10–12 dana. Važno je pratiti izgled kože oko rane nakon skidanja šavova te ukoliko se pojave znakovi upale kao što su crvenilo, oteklina, bol, topla koža ili se rana otvori ili se pojavi tekućina koja može curiti iz rane (prozirna, gnoj i slično), potrebno je uzeti bris rane i ordinirati adekvatnu antibiotsku terapiju. Odlaganjem vađenja šavova ne možete prevenirati moguće komplikacije zarastanja rane. Svakako treba uzeti u obzir potencijalni utjecaj dijabetesa na cijeljenje rane, te stoga kod svake nedoumice ili pojave novih simptoma, potražite savjet krurga koji će dalje postupati s ranom. U slučaju potrebe, cijeljenje se može pospješiti specijalnim materijalima i preparatima za rane.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]