Boravak u prirodi i na otvorenom u toplijim mjesecima ima blagotvoran učinak na zdravlje djece, ali nosi sa sobom i neke rizike. Jedan od njih su ugrizi krpelja i krpeljima prenosive bolesti.
Uzročnik i način prijenosa bolesti
Lyme borelioza je najčešća krpeljima prenosiva bolest na našem području. Uzročnik bolesti je bakterija iz roda Borrelia, najčešće Borrelia burgdorferi. U prirodi su joj rezervoar divlji glodavci (miševi, vjeverice, voluharice), a na čovjeka se prenosi ugrizom šumskog krpelja. U Hrvatskoj se godišnje registrira 200-450 oboljelih, najviše u sjeverozapadnom dijelu zemlje, ali i u Gorskom Kotaru, Primorju i Istri. Krpelji najčešće obitavaju u šumovitim područjima, odgovaraju im sjenovita i vlažna mjesta kao visoka trava, grmlje, gustiš i nisko raslinje. Najbrojniji su u proljeće i ljeto, ali se mogu naći i u jesenskim mjesecima. Kontakt s krpeljom ne znači nužno da će dijete oboljeti od neke krpeljima prenosive bolesti jer se često krpelji ne stignu prihvatiti za kožu ili kontakt ne traje dovoljno dugo, a također nisu svi krpelji zaraženi. Na mjestu ugriza krpelja može se javiti manja oteklina i crvenilo, nalik ubodu komarca. To nije posljedica prijenosa bolesti, već iritacije slinom krpelja i ta promjena ubrzo spontano prolazi. Ukoliko je krpelj zaražen i ako kontakt traje dovoljno dugo (dulje od 24-36 sati), može doći do prijenosa infekcije.
Klinička slika – rana i kasna infekcija
1. Rana infekcija
Prvi stadij bolesti počinje pojavom tipičnog osipa (erythema migrans) na mjestu prethodnog ugriza krpelja. Osip se javlja prosječno 2-3 tjedna (moguće i 3-32 dana) nakon ugriza, a izgleda kao crvenilo koje se koncentrično širi oko mjesta ugriza. Ponekad se crvenilo može raširiti i do 30 cm u promjeru. Crvenilo blijedi u središtu i daje osipu izgled prstena ili mete. Ponekad se uz osip jave i blagi opći simptomi (vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima). Drugi stadij bolesti javlja se nekoliko tjedana nakon pojave osipa, a nastaje prodorom bakterija u krv. Karakteriziran je pojavom udaljenih promjena na koži koje izgledaju slično kao ona koja se javila na mjestu uboda, ali i promjenama na srcu (poremećaji srčanog ritma), zglobovima i živčanom sustavu (meningitis, bolovi u leđima, slabost ličnog živca koja se očituje kao asimetrija kod osmijeha).
2. Kasna infekcija
Kasna infekcija (treći stadij bolesti) može se javiti mjesecima nakon početka bolesti, a očituje se vrlo varijabilnim simptomima (promjene kože, živčanog sustava i zglobova) koji mogu biti ozbiljni, dugotrajni i mogu stvarati teškoće u dijagnostici i liječenju.
Kako se postavlja dijagnoza bolesti?
Dijagnoza bolesti u prvom stadiju (erythema migrans) postavlja se na temelju kliničke slike, a u kasnijim stadijima bolesti za dokaz infekcije Borreliom burgdorferi potrebne su specifične laboratorijske pretrage iz krvi i likvora.
Liječenje
Liječenje antibiotikom u prvom stadiju bolesti skraćuje trajanje osipa i sprječava rasap bakterija po organizmu i razvoj kasnijih stadija bolesti. U liječenju odraslih koristi se doksiciklin, a kod djece najčešće azitromicin, amoksicilin i cefuroksim. Bitno je da se liječenje antibiotikom provede dovoljno dugo.
Kako spriječiti bolest?
Obzirom da ne postoji cjepivo protiv ove bolesti, prevencija se provodi mjerama zaštite od ugriza krpelja tijekom boravka u prirodi (zaštititi kožu djeteta hlačama i majicama dugih rukava, staviti šeširić, koristiti repelente sigurne za djecu). Uvijek treba po povratku kući dijete otuširati i pregledati mu detaljno kožu i vlasište. Krpelji će se najvjerojatnije smjestiti na mjestima gdje je koža nježnija (iza koljena, između prstiju, pod rukom, u preponi, u pupku). Krpelji se najčešće nađu na raslinju do visine od 1 m, pa se zato kod djece često nađu u području iza ušiju i u vlasištu.
Što napraviti kada uočite krpelja na koži djeteta?
Važno je krpelja što prije ukloniti jer se rizik zaraze povećava ako je krpelj pričvršćen za kožu dulje od 24-36 sati. Čim uočite krpelja na djetetu, pokušajte ga odstraniti prihvaćajući ga tankom pincetom što bliže glavi, uz kožu. Mirno ga i polako povlačite dok se ne izvuče iz kože (nije ga potrebno zakretati kod izvlačenja). Pogrešno je krpelja prije izvlačenja ‘gušiti’ (uljem, alkoholom, lakom za nokte i sl.) jer se time uzrokuje pojačano izlučivanje sekreta i povećava se rizik prijenosa infekcije. Često se dogodi da krpelj kod izvlačenja pukne i da glavica zaostane u koži. To ne povećava rizik zaraze i u pravilu glavica krpelja kasnije izađe sama ili uz malo pomoći. Nakon što ste krpelja odstranili, očistite mjesto ugriza sapunom i vodom i istrljajte alkoholom. Nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom potražiti pomoć liječnika, ali ako se kod djeteta unutar mjesec dana na mjestu ugriza pojavi osip ili se jave opći simptomi nalik gripi, dijete treba pregledati pedijatar.
23.5.2020