U trudnica se mogu očekivati grčevi i stezanja, koja u ranoj trudnoći mogu završiti spontanim pobačajem, a u poodmakloj trudnoći prijetećim ili prijevremenim porođajem.
Svaka će osoba u životu doživjeti neke stresne situacije i u velike većine o osobnom pragu osjetljivosti ovisi kako će reagirati, posebno u samom trenutku razvoja stresne situacije, te posebno u kasnijem, poststresnom razdoblju, koje može biti različito dugo. Osim vidljivih reakcija na stres, neminovno se dešavaju i one nevidljive, odnosno one na endokrinološko-biokemijskoj razini. Dok na reakciju prema van, na ono kako nas drugi percipiraju, osoba može u nekoj mjeri utjecati, možda zbog toga što je „genetski“ smirena, možda jer je tijekom života razvila određene u tom smislu obrambene mehanizme i slično, na reakciju na stres koja se dešava na razini stanica individualni utjecaj je gotovo zanemariv.
Razinu stresa dvije će osobe različito ocijeniti; dok je nekome neka situacija izrazito stresna, drugi istu možda uopće neće registrirati kao stresnu. No, ipak postoje neke situacije koje su, možemo reći, univerzalno prihvaćene kao visoko stresne i koje ipak zahtijevaju profesionalan tretman. Neke od takvih situacija su teška osobna ili bolest bliskog člana obitelji, smrt bliske osobe (bračnog partnera, djeteta, roditelja), ostanak bez posla s ili bez posljedične nesigurne financijske situacije i slično. U ovaj kontekst se svakako ubrajaju i globalne situacije, kao što su ratovi, pandemije, prirodne katastrofe. U svim navedenim, a i drugim sličnim situacijama profesionalna pomoć, ili bar podrška nekim je osobama zapravo od krucijalnog značaja, no ipak istu ne potraže svi koji bi objektivno trebali, ponajprije zbog društvene stigme koja prati potrebu za profesionalnom psihijatrijskom intervencijom, zatim zbog neznanja kome se i kada obratiti i slično.
Kako smo ranije rekli, neke će osobe u interakcijama s drugim ljudima izgledati smireno, možda doista i jesu smirene, a možda sve „drže“ u sebi. Neovisno o vanjskom izričaju, posljedice stresa na biokemijskoj i endokrinološkoj razini zahtijevat će odgovarajuću dijagnostiku i liječenje.
U aktualnom društvenom trenutku, kada smo pogođeni pandemijom svjetskih razmjera zbog novog infektivnog agensa, a u nekim regijama svijeta na to su se nakalemili i drugi katastrofalni događaji, kao primjerice u zadnjih 140 godina nezabilježen potres u Zagrebu, kada se ljudi moraju pridržavati uputa o zaštiti od zaraznih bolesti s jedne strane, a s druge strane su doslovce izgubili krov nad glavom, odnosno moraju hitno djelovati kako bi zaštitili i osigurali daljnje urušavanje vlastite imovine, situacija iz dana u dan izgleda sve bezizglednija. Jasnije posljedice ovih stanja, koja su još uvijek više akutna nego kronična, vidjet će se u narednim tjednima i mjesecima.
Pandemija i potres imaju utjecaja na žensko zdravlje
Kako smo rekli, prema van žena može izgledati vrlo smireno, kao da sve ima pod kontrolom, kao da jasno zna što i kada treba učiniti i tako dalje. No, na onoj „unutarnjoj“ razini dešavaju se posljedice zbog kojih će biti potrebna liječnička intervencija.
Govoreći o ženskom zdravlju u užem smislu, najočitiji poremećaj koji će se desiti kao posljedica endokrinološko-biokemijskih reakcija, a koje su provocirane jakom stresnom reakcijom, je poremećaj menstruacijskog ciklusa u žena generativne dobi, te različiti utjecaji na trudnoću u trudnica.
Menstruacijski ciklus je vrlo kompleksan proces, koji uključuje razne hormone (GnRH, FSH, LH, estradiol, prolaktin, progesteron, testosteron i njegove frakcije, androstendion, SHBG; hormone štitnjače), spolne organe (jajnici, jajovodi, maternica, vagina) i mozak. Za uredan MC važno je da sve tri razine funkcioniraju besprijekorno. Pod utjecajem stresa dolazi do lučenja nekih drugih neurotransmitera koji mogu interferirati s bilo kojim dijelom ovog regulacijskog mehanizma, a krajnja klinička manifestacija tih utjecaja uglavnom će biti poremećaj menstruacijskog ciklusa. Ono što se najčešće može očekivati je dulji izostanak menstruacije, pa se takvo stanje naziva sekundarnom amenorejom; može se javiti obilna menstruacija, rjeđe oskudna i učestala; češće se može očekivati i oskudna sasvim nepravilna vaginalna sukrvica. Svaki od ovih poremećaja trebaju se primjereno dijagnostički obraditi, te procjeniti kakav je tretman potreban, tj. hoće li se preporučiti sljedeća kontrola (možda po tretmanu kod psihijatra), ili će se odlučiti za medikamentozni pristup.
U trudnica se mogu očekivati grčevi i stezanja, koja u ranoj trudnoći mogu završiti spontanim pobačajem, a u poodmakloj trudnoći prijetećim ili prijevremenim porođajem. U ranoj trudnoći, ako se ultrazvučno procijeni kako je plod vitalan, a klinički status zadovoljavajući, može se medikamentozno djelovati u smislu sprječavanja kontrakcija, uslijed čega se može očekivati dalje uredan napredak trudnoće i najčešće nije nužan ostanak u bolnici (tj. najčešće ne uopće, ili ne dulje od nekoliko dana). U poodmakloj trudnoći najčešće je potrebna hospitalizacija i medikamentozno liječenje, a u nekim slučajevima i kirurška intervencija, ovisno o kliničkom statusu.
Visoko stresna sadašnjost
Sa stresnim situacijama kojima danas svjedočimo današnja populacija nije se nikada susrela i ne možemo jasno prognozirati kakve će biti dalekosežne posljedice. No, s aspekta ženskog zdravlja prilično sigurno znamo što možemo očekivati i kako trebamo postupiti.
21.5.2020
