Afektivne respiratorne krize su neepileptički napadaji u kojima dijete u plaču prestane disati i izgubi svijest.
Afektivne respiratorne krize su neepileptički napadaji u kojima dijete u plaču prestane disati i izgubi svijest. Ove situacije za roditelje mogu izgledati zastrašujuće, ali napadaji su po prirodi benigni, te u pravilu nemaju nikakvih dugoročnih posljedica po zdravlje djeteta.
Kako prepoznati afektivnu respiratornu krizu?
Afektivne respiratorne krize (ARK) javljaju se kod 5 % djece. Prva epizoda se najčešće uoči u dobi od 6 do 18 mjeseci, ali se može javiti i kod mlađe djece, ponekad čak i u novorođenačkoj dobi. Na temelju boje usnica tijekom ARK, napadaje dijelimo na cijanotične (plave) i blijede.
Najčešći oblik su cijanotične afektivne respiratorne krize (72% djece s ARK). Dijete uslijed ljutnje, straha, frustracije ili boli počinje jako plakati, više puta naglo u plaču udahne i potom grčevito zaustavi disanje u fazi izdaha, ne ispuštajući glasa brzo poplavi oko usta, te izgubi svijest. Kada dijete izgubi svijest, mišići se opuste i dijete prodiše, vrati se normalna boja lica i dijete se kroz nekoliko sekunda sasvim oporavi. Cijeli događaj traje manje od 1 minute, dijete je nakon toga bistre svijesti, nije smeteno i ponaša se normalno. Ponekad, ako period prestanka disanja potraje dulje, može doći do ukočenosti tijela s izvijanjem leđa i ruku, a iznimno rijetko se može razviti epileptički napad i trzajevi mišićima kao posljedica smanjene opskrbe mozga kisikom.
Kod blijedih afektivnih respiratornih kriza češće se radi o situaciji u kojoj dijete osjeti bol ili strah (ne ljutnju ili frustraciju), iznenada problijedi i bez plača izgubi svijest. Nakon toga slično kao kod cijanotičnih ARK, dijete spontano počne disati, brzo dolazi k svijesti i sasvim se oporavlja.
Zašto neka djeca razviju afektivne respiratorne krize?
U nastanku afektivne respiratorne krize ključna je uloga disregulacija autonomnog živčanog sustava koji upravlja tjelesnim funkcijama koje nisu pod utjecajem volje (disanje, rad srca, krvni tlak, znojenje, rad crijeva…). Kod 20-35% djece postoji podatak da su majka ili otac imali slične epizode u djetinjstvu, stoga se pretpostavlja nasljedna sklonost, ali geni vezani za to stanje još nisu otkriveni. Anemija zbog nedostatka željeza može imati ulogu u nastanku ARK, vjerojatno zato što je željezo važno u metabolizmu raznih neurotransmitora u mozgu.
Prognoza
ARK javljaju se različitom učestalošću, ponekad prođu mjeseci između dvije epizode, a neka djeca imaju svakodnevno više epizoda. U pravilu dolazi do spontanog oporavka i postupnog prestanka ARK u dobi do 5. godine života. Djeca koja imaju ARK imaju normalan intelektualni razvoj i nemaju povećan rizik epilepsije.
Kako razlikovati afektivnu respiratornu krizu od epileptičkog napadaja?
Za razliku od epileptičkog napadaja, kod ARK uvijek postoji neki okidač (frustracija, bijes, strah…), oni se uvijek javljaju u budnom stanju, plavilo usnica se javlja prije gubitka svijesti, dijete se gotovo nikada ne pomokri tijekom napada, napadaj traje manje od 1 minute i dijete se nakon toga ponaša sasvim normalno.
Postavljanje dijagnoze
U tipičnim slučajevima potrebno je napraviti krvnu sliku i procjenu zaliha željeza, te EKG. Prema procjeni neuropedijatra može se napraviti EEG. Kod većine djece dodatna obrada nije potrebna.
Liječenje
Terapija preparatima željeza može smanjiti učestalost i težinu napadaja ARK, a kod neke djece uz terapiju napadaji sasvim prestanu. Drugi lijekovi su rijetko potrebni. Najvažniji dio liječenja je podrška roditeljima koje treba educirati o načinima kako izbjegavati situacije koje provociraju napadaje i o tome kako se napadaji u prvoj fazi mogu spriječiti skretanjem pažnje. Kada napadaj počne, roditelji trebaju ostati mirni, ne smiju pred djetetom pokazati strah, nesigurnost i paniku. Treba poleći dijete na bok i ostati uz njega dok napadaj ne prođe. Po završetku napadaja treba dijete zagrliti i kratko utješiti i potom nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima. U slučaju da napadaj traje dulje od uobičajenog ili se dijete ne oporavlja kao inače, treba se svakako javiti na pregled liječniku.
2.3.2020
