Fibromi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibromi su vrlo česta pojava na koži odraslih osoba i gotovo da nema osobe koja nema barem jedan fibrom.

Fibromi su dobroćudne izrasline na koži koje nastaju gdje se koža tare kao i na pregibima kože pa učestaliji na kapcima, pazusima, vratu, ispod dojki i na preponama. Fibromi nisu zarazni pa se ne mogu dobiti kontaktom od druge osobe, kao što neki misle. Njihov broj i veličina povećava se godinama, pa pacijenti često navode da su unatrag nekoliko godina imali nekoliko fibroma, a sada in opažaju na desetke. Nije poznat uzrok njihova nastanka, no smatra se da nasljeđe ima određenu ulogu jer se učestalije viđaju u pojedinim obiteljima. Pacijenti navode da je to imala njihova mama, tata ili već netko u obitelji. U osoba koje imaju višak kilograma i gdje se koža pojačano tare fibromi učestalije nastaju baš na pregibima kože. Broj fiibroma može biti različit, pa netko može imati samo jedan, a pojedine osobe da ih je teško izbrojati. Vrlo često fibromi izgledaju poput različitih bradavica na trupu koje ne prolaze spontano i koje rade problem na koži jer se često ozljeđuju, iritiraju pogotovo kada se koža pojačano znoji. U osoba koji su fizički aktivne ovaj problem može biti i izraženiji jer se  uslijed znojenja i jačeg trenja kože fibromi učestalije iritiraju. Mnoštvo fibroma na vratu predstavlja i estetski problem jer vrat tada radi mnoštva smećkastih točkica izgleda kao da nije uredan i čist.

Fibrom može biti i pojedina promjena na koži koja može biti boje kože ili smećkasta. Ovakav pojedini fibrom ako je na mjestu stalnog pritiska ili iritacije može se upaliti, pocrveniti i krvariti ili spontano otpasti, no ako se to ne dogodi potreban je uvijek pregled kod dermatologa. Nikako se ne preporučuje podvezivanje fibroma koncem ili sl. jer vrlo često se promjena inflamira i ne otpadne kao što je očekivano, te je radi bolnosti, crvenila i krvarenja razlog dolaska dermatologu. Mazanje različitim prirodnim recepturama kao što je bijeli luk, smokva, ocat, soda bikarbona i dr. ne dovodi do uklanjanja fibroma već do iritacije okolne kože.

Dijagnoza fibroma postavlja se liječničkim pregledom i dermatoskopijom, a o načinu liječenja odlučiti će dermatolog. Najčešće se mnogobrojni  fibromi uklanjaju u hladnije doba godine kada je sunce manje izraženo kako bi se izbjeglo nastajanje hiperpigmentacija na mjestu uklanjanja. Također u osoba koje se jako znoje pokušavaju se fibromi na vratu i pazuhu uklanjati također u hladnije doba godine, no ako se radi o pojedinom fibromu tada nije potrebno obraćati pažnju na godišnje doba. 

Fibromi se mogu uklanjati elektrokoagulacijom, aplanacijom, radiokirurški, laserski.. Potreban je samo jedan tretman, osim ukoliko se nalazi veći broj fibroma ili veća površina, tada je je tretman potrebno ponoviti. Svi načini uklanjanja nisu izražajnije bolni, ali ako je potrebno može se dati lokalna anestezija u obliku kreme s lokalnim anestetikom ili injekcije. Nakon uklanjanja zaostaju krastice ili krasta koje se mažu lokalnim antibiotikom pet dana uz uobičajenu higijenu i tuširanje. Nakon zahvata potrebno je izbjegavati nekoliko dana jače znojenje i jače fizičke napore kako bi cijeljenje bilo uspješno i bez komplikacija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža lica vrlo je osjetljiva i često sklona različitim dermatološkim problemima. Promjene na koži lica upalnog su podrijetla i mogu se pojaviti već u ranom djetinjstvu, ali i kasnije tijekom života. U dječjoj dobi to je najčešće atopijski dermatitis, u pubertetu akne, dok se u odrasloj dobi i tijekom života mogu javljati seboroični dermatitis, rozacea, […]

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]

Dermatologija

Kako se potvrđuje dijagnoza PSP-a ako se na MR-u spominje “hummingbird znak”?

Dermatologija Depositphotos_172076624_L

Infekcije kože u sportaša

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvaki oblik sportske aktivnosti, bilo profesionalne ili rekreativne, postavlja određene zahtjeve pred kožu. Budući da je koža zaštitni omotač tijela, njezina je očuvanost ključna za cjelokupno zdravlje. Kako su sportske aktivnosti različite, tako i zahtjevi koje postavljaju za tijelo i kožu variraju. Koža je pri tome posebno izložena riziku zbog ozljeda, znojenja, uske sintetičke odjeće, […]

Dermatologija Depositphotos_443658506_L

Razlika između natisaka i virusnih bradavica na stopalima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija

Što učiniti s crvenim prištićem koji ne prolazi već mjesec dana?

Dermatologija

Kožni simptomi peludne alergije

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je peludna alergija vezana uz dišni sustav, često se uz nju javljaju i kožni simptomi. Ubraja se u sezonske alergije jer se u svom intenzitetu javlja vezano uz mjesece u godini i u sezoni. Pelud je žućkasti prah koji se prenosi vjetrom, insektima i pticama od biljke do biljke. Peludna alergija najčešće je uzrokovana […]

Dermatologija

Kožne promjene u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePromjene na koži tijekom trudnoće vrlo su česte i zapaža ih gotovo svaka trudnica. Neke promjene su toliko učestale da se ne ubrajaju u bolesti i smatraju se normalnim fiziološkim promjenama u trudnoći, jer dolazi do hormonskih promjena koje se očituju na koži, kosi i noktima. Određene kožne bolesti nastaju isključivo u trudnoći (impetigo herpetiformis, […]