Perimenopauza i depresija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Perimenopauza se obično definira kao vremenski period u kojem započinju prvi endokrinološki, biološki i klinički simptomi menopauze, do jedne godine nakon finalnog menstrualnog perioda. Promjene u menstrualnom ciklusu mogu se vidjeti već četiri do osam godina prije nastupa menopauze premda je prosječno trajanje perimenopauze četiri godine.

Reproduktivno starenje u žena povezano je s padom koncentracije estrogena iz jajnika (estradiola i estrona) i progesterona te povećanjem FSH. Kod određenih žena perimenopauza je pak karakterizirana velikim fluktuacijama u razinama estrogena, nasuprot polaganom i stabilnom padu. No, još je uvijek potrebno rasvijetliti poveznicu ovih hormonalnih promjena, kognicije i afekta.

Istraživanja pokazuju da su perimenopauza i postmenopauza povezane s padom u odgođenoj verbalnoj memoriji u odnosu na premenopauzu. Također, postmenopauza je povezana s padom verbalne fluentnosti u odnosu na perimenopauzu. Isto tako vjerojatno postoji značajno povećan rizik za razvoj depresije u peri- i postmenopauzi. Odnosno, čini se da je vrlo jasno da postoji rizik od razvoja depresije u perimenopauzi, ali specifični rizični faktori za perimenopauzalnu depresiju i njena putanja u kasnoj postmenopauzi ostaje još uvijek djelomično nerazjašnjena.

Perimenopauza je povezana s afektivnim promjenama, koje se mogu javljati u rasponu od  naglašenih depresivnih simptoma do prisutnih kriterija za dijagnozu velikog depresivnog poremećaja.

Istraživanja su pokazala da je vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Studije praćenja su također pokazale da žene kod kojih je perimenopauza dulje trajala (preko 27 mjeseci) su bile pod dvostruko većim rizikom za razvoj depresivnih simptoma.

Ono što još uvijek nije sasvim razjašnjeno su specifični rizični faktori za razvoj depresije u perimenopauzi kao i dugotrajne razlike u utjecaju na raspoloženje i kogniciju kod žena koje razviju perimenopauzalnu depresiju u odnosu na one koje nemaju navedene promjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urmor Depositphotos_101017658_L

Perimenopauza

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPerimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi – vremenu kada jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona. Počinje obično između 40. i 50. godine života, a traje nekoliko godina, sve do potpunog prestanka menstruacije. Hormonske promjene mogu izazvati niz tjelesnih i emocionalnih simptoma, koji se razlikuju od žene do žene: Neredovite menstruacijeValunzi i noćno znojenjePromjene […]

Eksetamin

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Krvarenje

Može li krvarenje iz nosa biti povezano s perimenopauzom?

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Depresija – molim savjet

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]