Perimenopauza i depresija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Perimenopauza se obično definira kao vremenski period u kojem započinju prvi endokrinološki, biološki i klinički simptomi menopauze, do jedne godine nakon finalnog menstrualnog perioda. Promjene u menstrualnom ciklusu mogu se vidjeti već četiri do osam godina prije nastupa menopauze premda je prosječno trajanje perimenopauze četiri godine.

Reproduktivno starenje u žena povezano je s padom koncentracije estrogena iz jajnika (estradiola i estrona) i progesterona te povećanjem FSH. Kod određenih žena perimenopauza je pak karakterizirana velikim fluktuacijama u razinama estrogena, nasuprot polaganom i stabilnom padu. No, još je uvijek potrebno rasvijetliti poveznicu ovih hormonalnih promjena, kognicije i afekta.

Istraživanja pokazuju da su perimenopauza i postmenopauza povezane s padom u odgođenoj verbalnoj memoriji u odnosu na premenopauzu. Također, postmenopauza je povezana s padom verbalne fluentnosti u odnosu na perimenopauzu. Isto tako vjerojatno postoji značajno povećan rizik za razvoj depresije u peri- i postmenopauzi. Odnosno, čini se da je vrlo jasno da postoji rizik od razvoja depresije u perimenopauzi, ali specifični rizični faktori za perimenopauzalnu depresiju i njena putanja u kasnoj postmenopauzi ostaje još uvijek djelomično nerazjašnjena.

Perimenopauza je povezana s afektivnim promjenama, koje se mogu javljati u rasponu od  naglašenih depresivnih simptoma do prisutnih kriterija za dijagnozu velikog depresivnog poremećaja.

Istraživanja su pokazala da je vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Studije praćenja su također pokazale da žene kod kojih je perimenopauza dulje trajala (preko 27 mjeseci) su bile pod dvostruko većim rizikom za razvoj depresivnih simptoma.

Ono što još uvijek nije sasvim razjašnjeno su specifični rizični faktori za razvoj depresije u perimenopauzi kao i dugotrajne razlike u utjecaju na raspoloženje i kogniciju kod žena koje razviju perimenopauzalnu depresiju u odnosu na one koje nemaju navedene promjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Depresija – molim savjet

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]