Bolesti srca i zloćudne bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kronične nezarazne bolesti uzrokuju 40 milijuna smrti godišnje u svijetu. Prema tome one su vodeći uzrok smrti.

Kronične nezarazne bolesti uzrokuju 40 milijuna smrti godišnje u svijetu. Prema tome one su vodeći uzrok smrti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 70% smrti u svijetu uzrokovano je kroničnim nezaraznim bolestima. Kardiovaskularne bolesti uzrokuju 17,7 milijuna smrti godišnje, a zloćudne bolesti uzrokuju 8,8 milijuna smrti godišnje u svijetu. Postavlja se pitanje o mogućoj povezanosti između bolesti srca i zloćudnih bolesti. Odgovor na ovo pitanje  možemo pronaći u razultatima brojnih istraživanja o međusobnoj povezanosti bolesti srca i zloćudnih bolesti. Unazad više od 7 godina možemo u medicinskoj literaturi pratiti rezultate istraživanja o povezanosti između bolesti srca i zloćudnih bolesti. U studiji Hasina T. i suradnika koja je objavljena prošle godine ustanovljena je povezanost između čimbenika rizika za zloćudne bolesti i čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Isti autor sa suradnicima objavio je 2016. godine studiju u kojoj je ustanovljena međusobna povezanosti između zatajenja srca i karcinoma.

Zatajenje srca povezano je s povećenim morbiditetom i mortalitetom. Na morbiditet bolesnika sa zatajenjem srca utječu direktni kardijalni uzroci kao što su simptomi zbog zatajenja srca, ishemija miokarda i srčane aritmije ili ostala stanja kao što su anemija, infekcija i depresija te ostali nekardiogeni uzroci. Povezanost između bolesti srca i zloćudnih bolesti potvrdile su brojne studije, a rezultati istraživanja pokazuju povećanje rizika za karcinom za 70% u bolesnika sa zatajenjem srca. Hasin i suradnici proveli su istraživanje o mogućoj povezanosti zatajenja srca i karcinoma. U istraživanje su uključili 1616 bolesnika s infarktom miokarda srednje dobi 64  ± 1,5 godina, 60% bolesnika bili su muškarci. Iz istraživanja isključena su 535 bolesnika jer su već prije imali dijagnozu zatajenja srca i karcinom. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je  4,9 ± 3,0 godina. Od ukupno 1081 bolesnika koji su zadovoljili kriterije za uključivanje u ispitivanje gotovo jedna četvrtina imala je infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI), a 35% bolesnika imalo je infarkt prednje stijenke lijeve klijetke. Većina bolesnika (60%) bilo je podvrgnuto intervencijskom zahvatu tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) s implantacijom stenta. Zatajenje srca nakon infarkta miokarda dijagnosticirano je u 21% bolesnika tijekom praćenja. Bolesnici sa zatajenjem srca bili su 10 godina stariji od onih bez zatajenja srca. Žene su nakon infarkta miokarda imale češće zatajenje srca nego muškarci. U skupini bolesnika sa zatajenjem srca manje je bilo intervencija PCI nego u skupini bez zatajenja srca. Tijekom praćenja karcinom je dijagnosticiran u 8,2% bolesnika bez zatajenja srca te u 12,3% bolesnika sa zatajenjem srca. Razlika imeđu ovih dviju skupina u incidenciji karcinoma statistički je značajna. U skupini bolesnika sa zatajenjem srca najčešći je karcinom respiratornog sustava  u 29% i probavnog sustava u 29% slučajeva od svih karcinoma. U skupini bolesnika bez zatajenja srca karcinom respiratornog sustava dijagnosticiran je u 17% slučajeva, a karcinom probavnog sustava u 14% slučajeva od svih karcinoma.

U zaključku možemo naglasiti da bolesnici sa zatajenjem srca imaju više od dva puta veći rizik za karcinom nego bolesnici bez zatajenja srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]