Sindromi prenaprezanja u stopalu – 1. i 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Tendinitis Ahilove tetive je sindrom prenaprezanja tetive koja povezuje mišiće stražnje strane potkoljenice i vašu petnu kost.

TENDINITIS AHILOVE TETIVE

Što je tendinitisa Ahilove tetive i kod koga se javlja?

Tendinitis Ahilove tetive je sindrom prenaprezanja tetive koja povezuje mišiće stražnje strane potkoljenice i vašu petnu kost.
Najčešći je kod trkača koji su iznenada povećali intenzitet ili trajanje njihovog treninga. Uobičajen je i kod ljudi srednje dobi koji se vikendom bave sportovima poput tenisa ili košarke.

Kao i ostali sindromi prenaprezanja, tendinitis Ahilove tetive nastaje zbog ponavljanog ili snažnog naprezanja, u ovom slučaju tetive koja se hvata za petnu kost, a koristi se kada hodate, trčite i skačete. Struktura Ahilove tetive slabi s dobi, što ju čini osjetljivijom na ozljede – osobito kod vikend-rekreativaca i sportaša koji su naglo povećali intenzitet njihovih treninga.

Brojni čimbenici mogu povećati rizik za razvoj tendinitsa Ahilove tetive, a neki od njih su muški spol, starija dob, spuštena stopala (zbog čega je veće istezanje Ahilove tetive), trčanje u staroj ili neadekvatnoj obući, hladno vrijeme te trčanje po brdovitom terenu. Također, oboljeli od psorijaze ili visokog krvnog tlaka imaju veći rizik od razvoja tendinitisa Ahilove tetive, kao i osobe koje uzimaju određene vrste antibiotika (fluorokinolone).

Tegobe obično počinju kao blaga bol ili zatezanje u stražnjem dijelu noge ili iznad pete nakon trčanja ili neke druge sportske aktivnosti. Epizode jače boli mogu se javiti nakon dugotrajnog trčanja, penjanja stepenicama ili šprinta. Pacijenti također često navode osjetljivost ili ukočenost, osobito ujutro, što se obično povlači razgibavanjem ili nekom lakšom aktivnosti.

Većina slučajeva tendinitisa Ahilove tetive može se liječiti relativno jednostavno kod kuće pod nadzorom liječnika. Ozbiljniji slučajevi mogu dovesti do puknuća tetive koje zahtijeva kirurško liječenje.

Kako smanjiti rizik od pojave tendinitisa Ahilove tetive?

Intenzitet i trajanje treninga povećavajte postupno. Izbjegavajte aktivnosti koje izazivaju prekomjerni stres na tetivu, npr. trčanje po brdovitom terenu. Prije aktivnosti se obavezno zagrijte, te ako primijetite bol tijekom određene vježbe, zaustavite se i odmorite. Pažljivo birajte obuću. Obuća za vježbanje trebala bi imati prikladan jastučić za vašu petu i čvrsto podupirati svodove kako bi se smanjila napetost u Ahilovoj tetivi. Na vrijeme zamijenite istrošenu obuću. Svakodnevno se istežite, po mogućnosti ujutro, prije i nakon vježbanja, da se održi fleksibilnost. Ovo je osobito važno kako bi se izbjeglo ponovno javljanje tendinitisa. Osnažite mišiće stražnje strane potkoljenice. Jaki mišići omogućuju bolje podnošenje naprezanja pri tjelesnoj aktivnosti. Zamijenite aktivnosti kao što su trčanje i skakanje, s aktivnostima kod kojih se manje napreže Ahilova tetiva, kao što su biciklizam i plivanje.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako je bol oko Ahilove tetive stalna ili vrlo jaka a hod otežan ili onemogućen javite se vašem liječniku. Možda se radi o rupturi Ahilove tetive.

Dijagnoza i liječenje

Tijekom pregleda liječnik će lagano pritisnuti zahvaćeno područje kako bi utvrdio mjesto boli, osjetljivosti ili otekline. Liječnik će također procijeniti fleksibilnost, raspon pokreta i reflekse vaše noge i gležnja. Za potvrdu dijagnoze ili isključenje drugog, sličnog stanja, liječnik može zatražiti i RTG snimku, ultrazvučni pregled ili MR.

Tendinitis obično dobro reagira na mjere samozbrinjavanja kod kuće. Ali ako su znakovi i simptomi teški ili uporni, vaš liječnik može predložiti druge mogućnosti liječenja. Liječnik vam može propisati lijekove protiv bolova, najčešće iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova, koji se mogu primijeniti lokalno, u obliku kreme ili gela ili na usta. Važno mjesto u liječenju zauzima i fizikalna terapija, koja uključuje vježbe istezanja i snaženja mišića, te primjena pomagala kao što su ulošci za cipele ili klin koji malo podiže vašu petu te tako smanjuje naprezanje tetive.

Mjere samozbrinjavanja uključuju sljedeće korake poznate pod akronimom R.I.C.E:

1. Rest (odmor) – pošteda od tjelesne aktivnosti koja izaziva bol ili u težim slučajevima, rasterećenje u hodu štakama

2. Ice (led) – da biste smanjili bol ili oticanje držite hladni oblog kroz 10 minuta kada osjetite bol ili nakon vježbanja

3. Compression (kompresija) – kompresivni elastični zavoj može pomoći u smanjenju otekline

4. Elevation (elevacija) – držati nogu na povišenom da biste smanjili oteklinu

Ako nekoliko mjeseci primjene konzevativnih načina liječenja ne daje rezultate ili ako je tetiva pukla, vaš liječnik može predložiti kirurški zahvat rekonstrukcije tetive.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Stanje nakon opekline – molim stručan savjet

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativne promjene u nekoliko regija – trebam li ići na daljnje preglede?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]